U Banovini je završio javni uvid u plan Urbanističkog plana uređenja Korešnice 2, odnosno plana izgradnje novog splitskog kvarta i to - ni manje ni više nego na padinama Mosora.
Građani su svoje primjedbe i prijedloge poslati pisanim putem kad već uglavnom nisu mogli na loše organiziranoj javnoj raspravi.
U samoj Žrnovnici, na čijem teritoriju bi se gradilo 1140 stanova, uopće ne vlada oduševljenje namjerom grada da potpuno izmjeni vizuru istoka Splita i da zauvijek okonča način života koji sada postoji u Žrnovnici. Naime, ovo podmosorsko mjesto prema posljednjim popisu stanovništva broji 3330 stanovnika, a s planiranim kvartom naselilo bi se više ljudi nego ih živi u Žrnovnici, njih oko 4000. Što bi to značilo za mjesto koje nije jedno od novonastalih splitskih predgrađa, nego ima tisućljetnu povijest, identitet i tradiciju, ne mora se posebno naglašavati.
Uistinu, demografski trendovi u Splitu nisu dobri, grad je izgubio preko 15.000 stanovnika u samo jednom desetljeću, no prema tom istom popisu u Split u je i preko 17.000 praznih stanova. Danas mlada obitelj teško do nikako može kupiti i graditi stan, a nažalost, gotovo jednako je teško pronaći stan za dugoročni najam.
Samo projekt "Korešnica 2" grubo je procijenjen na 300 milijuna kuna, no s obzirom na to da spomenuti teren na Brdinama, gdje bi se radilo POS naselje, nema nikakvu infrastrukturu i da je teren više nego zahtjevan, pitanje je koliko bi na kraju kvadrat stana zapravo koštao.
Svoje protivljenje planu izgradnje naselja na padinama Mosora uz većinu stanovnika Žrnovnice jasno je artikulirala i udruga Žrvanj koja već 20 godina upozorava na njegovu štetnost. Iz Žrvnja naglašavaju da niti u primislima nisu protiv širenja i razvijanja Splita, ali da su padine Mosora neprimjeren prostor za ovakav plan te da je puno logičnije graditi na praznim područjima grada poput Kopilice, Vrboranu ili na području između Karepovca i Žrnovnice.
Na tribini koja je održana u organizaciji udruge Žrvanj, svi građani i sve političke opcije složile su se da bi bilo kakav zahvat prije osiguravanja infrastrukture samoj Žrnovnici bio potpuno neprihvatljiv, a da razloga za brigu itekako ima dokazuje primjer Kile.
Sociologinja prof. dr. sc. Inga Tomić-Koludrović, s Instituta Ivo Pilar, područnog centra Split, komentirala je planiranu izgradnju novog naselja na padinama Mosora na području Žrnovnice.
"Plan izgradnje naselja Korešnica 2 najnovija je epizoda u drami stambene izgradnje u Splitu. Kao i mnoge druge prije nje, ona pokazuje potpuno nerazumijevanje suvremenih znanstvenih ideja i programa razvoja zajednica, utemeljenih na idejama ekološke i društvene pravde.
Svakom poznavatelju sociologije već na srednjoškolskoj razini jasno je kakve probleme može generirati dovođenje 4.000 novih stanovnika u stambene zgrade na području lokalne ruralne zajednice koja ima 3.330 stanovnika i u kojoj se tradicionalno živi u obiteljskim kućama, kao što je to trenutno slučaj u Žrnovnici - kaže Tomić-Koludrović.
Naglašava da je žalosno da danas u Splitu svjedočimo planu koji dovodi u pitanje cijelu jednu kulturno povijesnu cjelinu s kulturom stanovanja i življenja generacijama prilagođavanoj krajobrazu i lokalnim mikroklimatskim okolnostima.
- Sve ovo događa se nakon što su napisane brojne studije o nerazvijenom globalnom Jugu, na kojem su se javili snažni pokreti protiv neokolonijalizma i različitih developera koji su doveli do uništenja lokalnih zajednica.
Predloženi plan bi se inače, da nije smješten u takvu tradicionalnu sredinu poput Žrnovnice, s urbanističkog motrišta mogao i pohvaliti, jer promišlja sve važne urbane probleme koje bi trebalo zadovoljiti neko novo stambeno naselje. No, nema sumnje da će na lokalitetu na kojem se planira trajno dovesti u pitanje dosadašnji način života i identitet prostora Žrnovnice - upozorava splitska sociologinja.
Dodaje da je osobito zabrinjavajuće to da se ovim projektom dovodi u pitanje mogućnost integracije naselja i u prirodni okoliš i u postojeću društvenu zajednicu.
- Takve intervencije drugdje su dovele do snažne reakcije lokalnog stanovništva i rast pokreta za ekološku pravdu. Na brojnim studijama o društvenim problemima koje generiraju situacije kada naglo doselite veći boj „došljaka“ nego što je domicilnog stanovništva izgrađena je cijela znanost urbane sociologije. No, takva znanost očito više ne stanuje u Splitu zaključuje Tomić-Koludrović.
