Udruga Žrvanj održat će u ovu subotu u 17 sati javnu tribinu u povodu namjere splitske gradske vlasti da na Brdinama izgradi 1140 stanova. Brdine su padine Mosora sjeverno od ceste Korešnica - Kučine, iznad Pilot naselja izgrađenog još krajem osamdesetih na Korešnici, sastavnim dijelom naselja Žrnovnica.
U tijeku je javna rasprava Grada Splita o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja "Korešnica 2" u Splitu i Studiji strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja Korešnica 2 u Splitu, a opširnije možete vidjeti ovdje.
U razgovoru s njenim potpredsjednikom Ivanom Jozinovićem saznali smo da udruga Žrvanj, koja ima izrazit utjecaj na život Žrnovčana, u načelu nije protiv širenja Splita ali i postavlja cijeli niz logičkih, životnih pitanja na koja bi trebala odgovoriti ne samo urbanistička struka Grada Splita.
Je li toj tribini svrha informiranje Žrnovčana od strane gradske vlasti o projektu POS-ovih stanova ili tek omogućavanje javnog iskazivanja nezadovoljstva istim?
- Svrha javne tribine koju organizira Udruga Žrvanj je prije svega informiranje građana Žrnovnice i okolnih mjesta te svih zainteresiranih strana i sudionika o samom projektu izgradnje POS-ovih stanova na padinama planine Mosor u zaštićenom ekološkom pojasu pod nazivom Natura 2000, tzv. POS Korešnica 2. Stav Udruge Žrvanj je konzistentan i dosljedan u još od prve inicijative za izgradnju istog projekta koja se pojavila krajem 2000.-ih godina.
Upravni odbor udruge Žrvanj smatra da je taj projekt štetan za ovaj dio grada Splita i da se njegovom realizacijom otvaraju vrata za daljnju degradaciju vrijednog prirodnog resursa kojeg grad Split ima u dobrom dijelu na svom teritoriju-planine Mosor. Možemo povući paralelu sa brdom Marjan kojeg svi Splićani doživljavaju kao mjesto na kojem treba jasno povući granicu na koji način i na uštrb čega se treba širiti grad Split, a protiv čije je degradacije javno istupala i sadašnja politička vlast u gradu Splitu podupirući inicijative za zaštitu vrijedne Park šume Marjan kroz svoju kampanju i predizborni program.
Zato smatramo da je javna tribina dobar alat da se uputi poruka samih građana Žrnovnice i svih onih na koje će ovaj projekt utjecati kako bi dali svoj jedinstveni stav o projektu POS-a na padinama Mosora, a Udruga Žrvanj će se i dalje svojim radom zalagati za očuvanje onoga što je najvrijednije i što nosi u svom punom nazivu - Prijatelji kulturne i prirodne baštine Žrnovnice-Žrvanj.
Što Brdine znače za Žrnovnicu, tj. kakav utjecaj gradskog projekta službenog naziva Korešnica 2 može imati na život mještana?
- Utjecaj projekta POS-a na padinama Mosora 'Korešnica 2' za Žrnovnicu i okolna mjesta se može gledati iz više kutova i sigurno će, ukoliko se realizira, imati i pozitivnih i negativnih utjecaja. Pozitivni utjecajni se vežu isključivo za infrastrukturu (kanalizacija, novi vodovod, bolja prometna povezanost), no negativnih utjecaja je dosta više, a svi se tiču kvalitete života u Žrnovnici, zbog koje je Žrnovnica i poznata i čega smo u Udruzi Žrvanj svjesni i konstantno radimo na njenom poboljšanju.
Najgore što se može dogoditi, a zasigurno i hoće ukoliko se projekt realizira je snažna demografska promjena te vrlo moguća getoizacija samog naselja. Ovdje moram naglasiti da Udruga Žrvanj nije protiv širenja grada Splita, te smo svjesni potreba za širenjem grada u nekoj normalnoj mjeri, ali je strogo protiv toga da se preskače jako veliki dio neizgrađenih površina koje su u privatnom vlasništvu i da se pod krinkom poticajne stanogradnje degradira vrijedan prirodni resurs. Isto tako postoji bojazan dijela građana da Žrnovčanima gradska vlast uvjetuje izgradnju civilizacijskih postignuća 20. stoljeća (kanalizacija, funkcionalan vodovod, prometna povezanost) sa izgradnjom POS-ovih stanova, jer se kroz javnost još od prve take inicijative provlači narativ da će Žrnovnica napokon dobiti kanalizaciju i novi vodovod kad se izgradi POS.
Koje su sve zamjerke tom projektu?
- Zamjerki na projekt ima jako puno i to je tema na koju bi se nažalost danima moglo pričati u negativnom kontekstu i koja iza sebe ostavlja dosta upitnika. Najveća je zamjerka što se grad Split hoće širiti preskačući jako veliki dio teritorija koji je neizgrađen i poprilično potentan u smislu širenja grada na jedan uljudan, uređen i urbanistički planirani način. Poznavajući primjere izgradnje novog kvarta na Kili ne možemo ne imati sumnje i zapitati se jeli ovo još jedan loš nastavak te priče? Isto tako svi Žrnovčani, građani okolnim mjesta, pa i sami Splićani moraju biti svjesni činjenice da je čak trećina postojećih stanova na području grada Splita prazna i koristi se kao turistički smještaj kroz tri mjeseca sezone. Postavlja se pitanje kvalitete same strategije širenja grada i jeli njen smisao pretvoriti Split u grad koji će živjeti par ljetnih mjeseci, a ostatak godine biti pustara, kao što se u zadnjih par godina dogodilo s centrom grada? Zašto se grade novi stanovi ukoliko svi jasno vidimo taj loš trend pretvaranja Splita u hotelsko naselje, uz istodobno iseljavanje poglavito mladih ljudi i obitelji u okolna mjesta koja su uz to i očuvana u smislu izgradnje? Može li postojati dio grada u kojem ćemo očuvati prirodu i gdje će će ta očuvana priroda i zelenilo biti standard? Nije li žalosno da jedna udruga vidi puno više načina kako oplemeniti prostor i valorizirati prirodni i kulturni resurs od onih kojima je taj isti resurs dat na upravljanje? Zašto Žrnovnica u 2023.godini nema riješeno pitanje kanalizacije i vodovoda, nego mora koristiti vodovod koji su sami građani izgradili samodoprinosom 80-tih godina prošlog stoljeća? Trebamo li sami napraviti i financirati seosku kanalizaciju ukoliko se projekt POS na padinama Mosora ne realizira? Kazuju li sve vlasti od 2000-tih godina ovim projektom na koji način vide Žrnovnicu i na koji način se prema njenim stanovnicima treba odnositi? Svaki izgrađeni kvadrat je za prirodu nepovratno izgubljeni kvadrat i smatramo da treba na teritoriju Žrnovnice podvući crtu kao što se na Marjanu podvukla crta, uz potporu sadašnjeg gradske vlasti. Možemo se ugledati na susjednu općinu Podstrana koja je uvidjela vrijednost brda Perun i odredila liniju do koje se može graditi. Vrijednost planine Mosor, njenih padina i same Žrnovnice se ne može i ne smije mjeriti u kvadratima, eurima i stanovima jer je vrijednost tog prostora neprocjenjiva.
Hoće li udruga poduzeti još kakvih akcija osim organiziranja javne tribine?
- Udruga Žrvanj od svog osnutka prije 19 godina aktivno radi na edukaciji građana i informiranju javnosti o ovome i sličnim projektima te će sa istim radom nastaviti i dalje. Smatramo da kvalitetna informiranost i argumentirana rasprava moraju biti temelj odlučivanja i pravo svakog građanina, kako bi se iznijeli svi stavovi, sve prednosti i mane nekog projekta, a sve u svrhu donošenja čvrstog stajališta o nekom projektu. Obzirom da ovakav projekt utječe na svaki aspekt života svakog stanovnika Žrnovnice, Kučina, pa čak i Mravinaca, smatramo da na javnoj tribini građani trebaju iznijeti stav s kojim će se ići prema Gradu Splitu. Zato vas sve pozivamo da prisustvujete na javnoj tribini koja će se održati u subotu, 4.2.20023. s početkom u 17 sati sati u atriju OŠ Žrnovnica.
Naslovnice časopisa Žrvanj 2021. i 2007. godine:
