U Žrnovnici se posljednja dva dana, povodom blagdana Žrnovnice i dana ovog podmosorskog mjesta, održala prva likovna kolonija "Edo Matković". Akademski slikari i slikari amateri okupili su se u čarobnom ambijentu uz rijeku Žrnovnicu, i u tamošnjem ugostiteljskom objektu "Trattoria Mlin" dva dana marljivo stvarali nova umjetnička djela.
U srijedu navečer slike su izložene javnosti, a svi umjetnici koji su sudjelovali u koloniji dobili su zahvalnice.
Profesor, akademski slikar, likovni pedagog, nekadašnji ravnatelj osnovnih škola Splita, Duško Aničić, suorganizator je ove likovne kolonije. Za Dalmacija Danas je pojasnio kako je došlo do njenog pokretanja.
- Na zamolbu g. Klaudija Markovine, mog bivšeg učenika i vlasnika Mlina, povodom 9. obljetnice smrti Ede Matkovića, došli smo na ideju napraviti likovnu koloniju. Okupili smo akademske slikare i dobre amatere. U dva dana napravljene su 34 slike. Većinom su teme prirode, Žrnovnice, rijeke, Mosora, pustopoljina, aktova, voća... ima svega. Gotovo su sve akrili jer se brzo osuši, greške se brzo isprave, daje mogućnost da slike završavaš u jednom dahu - pojašnjava nam Aničić.
Kaže da je ambijent u Žrnovnici inspirirajući.
- Čarobna priroda, odlična spiza, divni ljudi. Prvi dan su nas pratile velike vrućine, bilo je blizu 40 stupnjeva u hladu. Čak smo toćali noge u rici. No bili smo uporni. Neću nikoga izdvajati, ali mislim da je nastalo 15-ak sjajnih djela. Drago mi je da je na otvorenje došla Edina majka koja je održala tužan monolog za sve nas. Na otvaranje je došao Edin sin, a na zatvaranje njegova kćerka. Bio je to jedan timbar ovoj koloniji koja sigurno neće biti zadnja. Bilo bi lipo da ovo postane tradicionalan događaj uoči blagdana Velike Gospe, zaštitnice Žrnovnice - kaže Aničić.
Pokojni Matković mu je bio veliki prijatelj.
- Rekao bi da je bio ljudina, ne samo čovik. Mislim da je bio pomalo boem, a to se ne može odglumiti. Bio je fantastičan slikar, pisac, napisao je antologijske "Friži" za koje je dobio nagradu. Njegove pjesme danas pjevaju klape. Bio je i likovni pedagog, ali iznad svega čovik. Prilikom našeg zadnjeg susreta naslutio sam da će se dogoditi nešto loše, nažalost, to se obistinilo. Osjećamo sam tada da nismo dovršili naš zajednički razgovor. Za samo nekoliko dana zatekla me tužna vijest. Došao sam na sprovod u Mravince, gdje shrvan nisam mogao govoriti. Tužno mi je bilo vidjeti taj kovčeg s križem s njegovim imenom. Stala je tu jedna katriga. Sjeo sam i imao sam tada osjećaj da sam završio naš razgovor koji smo počeli prije mjesec dana na jednom izvoru. Smrt je samo dio života. Postoji rimska izreka "Non omnis moriar", što znači "Neću sav umrijeti". Osobito to vrijedi za umjetnike, oni iza sebe ostave nešto što živi vječno - zaključuje Aničić.
Među umjetnicima je bio i akademski slikar Dragan Stojković, inače grafički urednik Slobodne Dalmacije.
- Nastao je zavidan broj slika koje ćemo prezentirati javnosti. Drago mi je da smo organizirali ovu koloniju u znak sjećanja na našeg dragog prijatelja, slikara Edu Matkovića. Osobito mi je drago da nas je u svemu podržala njegova obitelj i rodbina. U ime Ede, nosimo trag koji je ostavio iza sebe, a mi nastavljamo druženje i umjetničko djelovanje. Svi su se ovdje potrudili napraviti nekakav trag. Ostavili smo ovdje u Žrnovnice "zrna" u žrvnju života i mislim da ćemo ovo nastaviti. Sljedeće godine je 10. obljetnica Edine smrti. Mlin nam je dao ogromno gostoprimstvo i mislim da smo u zanimljivoj simbiozi napravili dobar umjetnički posao - kazao nam je Stojković.
Umjetnike je cijelo vrijeme bodrila majka pokojnog Ede, Jugana Matković.
- I drago mi je i teško zbog svega ovoga. Teško je majci izgubiti svog sina. Sve možeš izgubiti, ali teško i ono što si rodio. Život ide dalje. Edo nastavlja živjeti kroz svoju djecu, kroz svoje stvaralaštvo, kroz prijatelje, a vidimo i ovu silnu umjetničku energije ovdje u Žrnovnici. To me raduje i ispunjava.
Sljedeće godina je 10. obljetnica Edine smrti i nadam se da će se ova kolonija nastaviti - kazala nam je Edina majka Jugana.
Kako je protekla dvodnevna likovna kolonija u Žrnovnici, pogledajte u fotogaleriji Vjekoslava Aljinovića.
