Podvodni cjevovod za opskrbu pitkom vodom šibenskih otoka Obonjan, Kaprije i Žirje, s jednim krakom za otok Prvić koji već ima pitku vodu, dug oko 20 kilometara u cijelosti je postavljen i to prije ugovorenog roka. Ulazi u povijest kao do sada najduži podmorski cjevovod u Hrvatskoj, a njegovo postavljanje pod morem na dubini i do 70 metara bio je pravi podvig koji je izvođač, Jadranski ronilački centar, uspješno proveo bez većih teškoća, kako ističu u tvrtki „Vodovod i odvodnja koja je investitor. Ronioci Jadranskog ronilačkog centra radili su proteklih nešto manje od dvije godine po svim vremenskim prilikama i neprilikama, u hladnom moru, u kojem su provodili i do pet sati dnevno.
„Ovo je zaista povijesni projekt, prvenstveno zbog toga što takav cjevovod u tolikoj dužini do sada nitko nije napravio, a vrlo je zahtjevan i po tehničkim karakteristikama jer su cijevi na nekim dijelovima postavljene na dubinu od 70 metara. Kao što je poznato, na javnoj nabavi, koja provedena sukladno zakonu i vrlo strogim kriterijima, izabrali smo izvođača, šibensku tvrtku Jadranski ronilački centar koji je sigurno najbolji izvođač takvih radova na ovim prostorima i, usudio bih se reći i jedini koji može napraviti takav pothvat. Dodatna korist u ovom svemu je da su cijevi, koje su položene na morsko dno, domaće cijevi koje proizvodi drniška tvrtka Drniš Plast. Ovaj cjevovod je povijestan i po tome što će građani, odnosno otočani dobiti pitku vodu izravno s izvora Jaruga po cijeni koju plaćaju svi ostali građani na našem uslužnom području. Danas im je puno teše i skuplje doći do pitke vode”, kaže Zvonimir Štrkalj, direktor Vodovoda i odvodnje.
Gradnja tog vodovoda za šibenske otoke stajat će oko 7 milijuna eura. Najveći dio novca, 80 posto, osiguran je iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti u kojem je europski novac, 10 posto su izdvojile Hrvatske vode, a Vodovod i odvodnja snosi samo 10 posto troškova što je neznatno u odnosu na materijalnu i svaku drugu vrijednost ovog projekta.
Jadranski ronilački centar obavio je radove na vodoopskrbnom cjevovodu i na kopnu i pod morem. Od njegove ukupne dužine od 20,5 kilometara na podmorski dio otpada čak oko 17,2 kilometra. Radovi su počeli na Srimi gdje su krenuli od magistralnog cjevovoda Srima - Jadrija i cjevovod spustili do mora u dužini od 350 metara na obalnom pojasu, a završili su u uvali Koromašna na Žirju i spojili se na dio mjesne mreže koja postoji samo u toj uvali. Ivica Gulin, vlasnik Jadranskog ronilačkog centra svjedoči o vrlo zahtjevnim radovima koje su obavljali u teškim uvjetima, a ono što su napravili na potezu od Obonjana do Kaprija isto spada u povijesni podvig.
„To je bila najzahtjevnija dionica duga 6.013 metara jer je na njoj bilo čak sedam krivina i tu smo primijenili poseban tehnički način polaganja cjevovoda i to prvi u Republici Hrvatskoj. Gradnja ovog cjevovoda bila nam je dosta naporna i teška. Govorimo o zimskom periodu u kojem imate česte promjene vremena, čak i u jednom danu. Prvi dio cjevovoda varili smo i pripremili za polaganje na morsko dno u uvali sv. Petra i teglili ga kroz kanal svetog Ante i vukli na određene poziciju polaganja. Za drugu i treću fazu, za cjevovod od otoka Obonjana do Žirja smo pripremu radili na novom trajektnom pristaništu na Kapriju i zahvaljujem Županijskoj lučkoj upravi što nam je to omogućila. Zahtjevno je, zbog dubine od 70 metara bilo i polaganje cjevovoda na morsko dno od Kaprija do uvale Koromašna na Žiriju”, ističe Gulin.
Na ovom projektu radilo je desetak zaposlenika Jadranskog ronilačkog servisa i to na više lokacija odjednom.
„Radili smo sve subote, nedjelje, praznike jer smo bili u škripcu što se tiče vremena. Morali smo što više iskoristiti lijepe dane jer je bilo puno ružnih dana kad jednostavno nismo mogli raditi zbog jakog juga ili bure. Dugo radimo ovakve poslove, a dvije protekle zime su bile iznimno nepogodne za radove. Morali smo na more krenuti ujutro u 4-5 sati da bi izbjegli maestral jer je svaki dan nešto puhalo i to onemogućava radove. Ovo je osjetljiv posao jer morate pozicijski staviti cijevi da bi ih potopili. Kad se moglo raditi našim sedam-osam ronioca bilo je u moru i do pet sati dnevno. Na plićinama do 12 metara radili su i sve građevinske radove od iskopa prema obalnom dijelu do miniranja i betoniranja jer tu cjevovod moramo zaštiti od djelovanja utjecaja more i drugih vanjskih sila, ali i od sidrenja. Na većim dubinama cijevi smo slobodno položili na morsko dno. Te trase će Hrvatski hidrografski institut ucrtati na karte, nakon čega će tu biti zabranjeno bilo kako sidrenje”, objašnjava Gulin.
Ugovor s izvođačem potpisan je u rujnu 2023. godine, a do sada je obavljeno više od 95 posto predviđenih radova na kopnu i pod morem, a to malo preostalih zemljanih radova bit će završeni do kraja rujna. Tlačna proba je napravljena i pokazala je da je sve u redu. Idući korak je tehnički pregled i ishodovanje uporabne dozvole pa se puštanje u rad očekuje krajem ove godine.
