Na graničnom prijelazu Bregana u ponoć se svečano obilježio ulazak Hrvatske u šengenski prostor.
"Otvorili smo vrata Europi bez granica. Slavimo novi dan, Novu godinu, novu Europu s Hrvatskom u Schengenu. Nema više granica koje su predugo stajale između nas i naših susjeda prirodnog okruženja kojem i kao narod, i kao država pripadamo. Večerašnji čin je više od ukidanja kontrola. To je konačna potvrda našeg europskog identiteta za kojeg su se generacije Hrvata borile i izborile", rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
"Sretna vam nova 2023. u Schengenu", poručio je Božinović, piše Dnevnik.hr.
Na graničnom prijelazu Bregana pripremili su poklon za zadnjeg putnika nad kojim je obavljena granična kontrola prije trajnog podizanja rampe te je zadnji putnik dobio plišanog policijskog medu.
Ostvareni svi strateški ciljevi
Na granični prijelaz Goričan/Letenye nešto prije ponoći stigle su hrvatska i mađarska delegacija predvođene hrvatskim ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom i mađarskim parlamentarnim zastupnikom Peterom Cseresnyem, ranijim gradonačelnikom mađarskog grada Nagykanizse koji se nalazi blizu granice.
"Ovo je povijesni događaj da je Hrvatska u šengenskom prostoru", rekao je Grlić Radman nakon kratke zdravice, poručivši da će najviše koristi od podizanja rampi, uz općenito građane i gospodarstvo, imati ljudi koji žive na ovom području, s obje strane granice. Omogućit će se i lakši protok roba i ljudi, turisti će moći prolaziti bez zaustavljanja, dodao je.
Grlić Radman naglasio je da se hrvatskim ulaskom u šengenski prostor jača i sigurnosna komponenta te da raste i odgovornost Hrvatske koja će čuvati više od 1300 kilometara granice EU-a.
Ovime je Hrvatska ostvarila gotovo sve svoje strateške ciljeve jer je ulaskom u 2023. ušla i u eurozonu te joj je preostalo još članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) gdje je Hrvatska također na dobrom putu, istaknuo je ministar.
Na graničnom prijelazu okupili su se parlamentarni zastupnici obje zemlje, predstavnici lokalnih samouprava, Hrvati iz Mađarske, veleposlanici, policija, članovi kulturnih društava.
Ispunila 281 preporuku u osam područja
Schengenski prostor, koji se Hrvatskom proširio prvi put nakon deset godina, sada čine 23 od 27 članica EU-a te Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.
U šengenskom prostoru nisu Bugarska i Rumunjska, koje nisu dobile odobrenje drugih članica početkom prosinca, te Cipar i Irska.
Šengenski prostor prostire se na više od četiri milijuna kvadratnih kilometara te je dosad brojao oko 420 milijuna ljudi, stoji na stranicama EU-a.
'Ukinute' granice svakodnevno prijeđe 3,5 milijuna ljudi, a njih oko 1,7 milijuna živi u jednoj, a radi u drugoj članici. Procjenjuje se da unutar prostora slobodne kretnje godišnje prođe 1,25 milijardi ljudi.
Hrvatska je na putu prema 'unutarnjem krugu' EU-a ispunila 281 preporuku u osam područja, čime je prošla dosad najsveobuhvatniju i najdetaljniju provjeru.
Šengenski prostor, smatran jednim od najvećih postignuća EU-a, započeo je 1985. između pet članica – Francuske, Njemačke, Belgije, Nizozemske i Luksemburga, piše Dnevnik.hr.
Nazvan je po Schengenu, malenom mjestu u Luksemburgu, smještenom na samoj granici s Njemačkom i Francuskom, u kojem su potpisani osnivački sporazumi.
