Za Dalmacija Danas piše dr.med.dent. Diana Plazonić koja se bavi estetskom i antiage medicinom od 2010. Edukator je za hijaluronske filere i stručni suradnik tvrtke Med-Line.
"Ljepota će spasiti svijet!" izjavio je knez Miškin, lik iz knjige Idiot Fedora Mihajloviča Dostojevskog.
Ne čudi što se i veliki književnik i mislioc, poput Dostojevskog bavio temom ljepote jer to je tema koja zaokuplja čovječanstvo od njegovih začetaka. Već su i pećinski ljudi imali imali želju ukrašavati se ogrlicama ili bojati lice i tijelo kako bi poslali određenu poruku.
Još je Platon, jednog od najvećih filozofa antičke Grčke iz 5 st. prije Krista smatrao da su Dobrota, Ljepota i Istina sveto trojstvo vrlina koje imaju isti izvor.
Iako je Platon smatrao da su to ideali koje nikad ne možemo u potpunosti doseći, ali tim idealima trebamo težiti jer njihov izvor je izvor svega postojećeg, trancedentalanost sama...
Platon je isto tako povezivao te ideale sa ljudskim aktivnostima, pa je tako Dobrota povezana sa duhovnošću (religija, etika) ; Istina sa znanošću, a Ljepota s umjetnošću.
I dok su u ljudskoj civilizaciji Dobrota i Istina neprijeporne kao ideali, Ljepota je, baš zbog moći koju sa sobom nosi uvijek bila sporna.
A činjenica je kako su ljudi oduvijek bili u potrazi za ljepotom, ali su često upadali i u zamke moći i manipulaciju koja uz to dolazi kada uz ljepotu ne idu i ostale vrline.
Koliko su ljepota i moć povezani pokazuje i vrijednost zlata ili dragih kamenja poput dijamanata.
Iako danas znamo kako su i zlato i dijamanti korisni u industriji (npr. zlato u elektronici ili dijamant za brušenja kao u dentalnoj medicini gdje su vrhovi svrdala od dijamanta jer samo dijamant može izbrusiti zubnu caklinu), ipak ljudi su išli u potragu za njima i izuzetno ih cijenili i prije nego što su imali upotrebnu vrijednost upravo zbog ljepote koja je toliko iznimna da se povezivala sa božanskim.
Tako su drevni Egipćani zlato, zbog njegove sjajne ljepote i neuništivosti povezivali sa sjajem i moći boga sunca Ra kojeg su zvali "Zlatnom planinom" ,a titula samog faraona je bila "Zlatni Horus".
A stare Inke u srednjoj Americi zlato su smatrali suzama Boga Sunca i zato su skupljali i kreirali mnoge umjetničke predmete od zlata. Želja španjolskih osvajača, konkvistadora da se dokopaju tog blaga, uzrokovala je i jedan od najvećih genocida u povijesti čovječanstva.
Upravo to nam pokazuje kako je Platon u pravu kad kaže da Ljepota mora ići pod ruku sa Istinom i Dobrotom. I kako sam u tom trojstvu možemo izbjeći zamke želje za moći.
Kada Ljepotu vidimo u Dobroti, govorimo o Ljepoti duše.
Kada vidimo Ljepotu prirode i prirodnih zakona, govorimo o Ljepoti Istine. A kada mi ljudi pokušavamo kreirati Ljepotu, govorimo o umjetnosti. Čovjek je oduvijek težio kreiranju ljepote, kroz slikarstvo, kiparstvo, arhitekturu, izradu lijepih predmeta. Isto tako ljudi su oduvijek željeli uljepšati i sebe same, kroz odjeću, frizuru, makeup i taj trend je bio jednako prisutan u drevna vremena, kao i u moderna.
Danas, zbog razvoja tehnologije i medicine otvorilo se još jedno polje kreacije ljudske ljepote, a to je estetska medicina. Umjesto platna imamo ljudsko lice, a umjesto kista i boja igle, filere, kompozit, botox... Kao i umjetnici kroz povijest poput Michelangela, Da Vincija, Botticellija koji su svoja umjetnička djela djela radili po narudžbi svojih klijenata s kojima su se morali usuglašavati, tako i mi liječnici estetske medicine moramo kroz razgovor sa našim pacijentima usuglasiti njihove želje sa našim znanjem i vizijom o tome što jeste ljepota i kako doprinijeti harmonizaciji i osvježenju lica, kako bi osoba osjećala zadovoljnije i bila ono što zaista jeste u svojoj najboljoj verziji ( Ljepota kao dio Platonovog trojstva).
Nekada naši pacijenti ne prihvaćaju svoju unutarnju ljepotu, ne cijene ono što imaju, u potrazi su za nečim izvan sebe i žele biti kao "neko drugi". Takvi slučajevi zahtijevaju dobru komunikaciju kako bi naš pacijent razumio proces, bio zadovoljan na kraju, a da istovremeno mi doprinesemo stvaranju harmonije i ljepote umjesto obrnuto.
Ono što je dobro kod nekirurških i minimalno invazivnih estetskih procedura je to što promjene nisu trajne i što za razliku od kirurgije u svakoj idućoj posjeti možemo napraviti korekcije i na takav način pomalo ploviti prema usklađivanju unutarnjeg i vanjskog, ljudskog i božanskog, prema kako Platon kaže transcedentalnom trojstvu Ljepote, Dobrote i Istine...
