Prva pošta na teritoriju današnje Hrvatske osnovana je u Zagrebu 11. kolovoza 1848. pod nazivom Vrhovno hrvatsko-slavonsko upraviteljstvo pošta. To ime će nositi sve do 1919. kada mijenja naziv u Hrvatska direkcija Pošte, telegrafa i telefona. Nakon toga, od 1945. do 1990. zove se PTT-promet RH, a zatim se do 1999. zove Hrvatska pošta i telekomunikacije (HPT). Naziv koji danas nosi je kratak i jasan - Hrvatska pošta.
Danas je u toj zgradi poslana posljednja blagdanska čestitka
U razdoblju naziva Hrvatska direkcija Pošte, telegrafa i telefona u Splitu je izgrađena zgrada glavne pošte čija je gradnja započela 1936. i trajala do 1938. nakon čega biva otvorena.
Od tada pa do današnjega dana, 23. prosinca 2023., prošlo je 85 godina ili preko 30 tisuća dana, a pošta je svo to vrijeme dočekivala Splićane na istoj lokaciji, u Ulici kralja Tomislava na broju 9.
Danas je u toj zgradi uplaćen posljednji račun, poslana posljednja božićna čestitka, baš kao što se to radilo i prije 85 godina, u neka davna vremena, a ključ je posljednji put okrenut u bravi u 13 sati kada je pošta kakvu je Split poznaje od svojih najranijih dana zauvijek zatvorila svoja vrata.
Kako je sve počelo? Gradnja glavne zgrade pošte
Projektna dokumentacija izrađena je još 1928., a zgrada pošte, nakon više zavrzlama dovršena je deset godina nakon, u srpnju 1938.
"Na poziv Ministarstva pošte i telegrafa tadašnje države 1923. s kojim je u to vrijeme intenzivno surađivao beogradski arhitekt Momir Korunović (1883.-1969.), izradio je projektnu dokumentaciju za novi poštanski ured u proljeće 1928.
Za izgradnju Poštanskog ureda Split 1 po projektu Momira Korunovića, prijavilo se šest tvrtki. Međutim, Ministarstvo graditeljstva naprasno poništava natječaj na prijedlog tehničkih stručnjaka iz Splita, koji su procijenili Korunovićev nacrt kao 'štetan' i 'urađen na brzinu', jer 'ne odgovara predviđenoj funkciji i obalnom okolišu'.
Uskoro je Građevinskom odsjeku Splita dopuštena priprema novog projekta koji bi bolje zadovoljio komercijalne i funkcionalne potrebe. Građevinski odsjek povjerio je izmjene projekta svom zaposleniku, arhitektu Anti Baraču (1900.-1985.). Projekt je kasnije djelomično prerađen u suradnji s graditeljem Feliksom Špercem i arhitektom Borisom Katunarićem.
Izgradnja dviju poštanskih zgrada bila je dovršena tek u srpnju 1938., točno deset godina nakon nastanka Korunovićeva projekta.
I danas je pošta postala hotel.
/prema članku Aleksandar Kadijević: Architectural Opus of Momir Korunović in Dalmatia and Kvarner (1928-1939)/ ", objavljeno je 7. lipnja 2023. u Facebook grupi Split kroz povijest.
Jedan od najranijih novinskih članaka datira u vrijeme pred otvaranje same pošte u srpnju 1938. u kojem se spominju radovi na zgradi direkcije pošte (u tadašnjoj Sinjskoj ulici), koji su pri kraju.
Za izgradnju zgrade pošte zaduženi su bili tada najugledniji splitski građevinari Marin Marasović i Feliks Šperac, a izgrađena je bračkim kamenom kako bi se uklopila u ostatak stare gradske jezgre.
Lijevo od Zgrade nalazilo se zastupništvo automobila, motocikla i bicikla Alberta Perasića.
Pošta je na samom početku izgledala značajno drugačije nego u svojim zadnjim danima. Na fotografiji iz 1939. vidljiv je izvorni interijer navedene pošte.
Tako je izgledala sve do sredine 1960-ih, a imala je i središnji bank za ispisivanje adresa ili popunjavanje popratnica.
Sličan izgled bio je prisutan i tijekom 70-ih, a kasnije su se počele otvarati manje pošte na Blatinama i Splitu 3. No, sada su i te pošte postale bivše.
Građani se s nostalgijom prisjećaju nekih ljepših vremena
U Facebook grupi Split kroz povijest građani su se s nostalgijom prisjetili nekih ljepših vremena.
"Tu sam provela 33 godine. Tuga me uhvati kada prođem ispred i danas vidim hotel", komentirala je bivša djelatnica pošte.
Inače, veliko iseljenje glavne splitske pošte dogodilo se 2003. kada je centralna pošta s kompletnim operativno-administrativnim poslovima preseljena u Hercegovačku ulicu na Kopilici.
Unatoč preseljenju, pošta u Ulici kralja Tomislava nastavlja s radom, ali godinama se njezin radni prostor smanjio - veći dio prostora zakupio je hotel Cornaro koji je otvoren 2014., a 2017. je na dijelu bivše velike pošte otvoren njegov prošireni dio.
"Tužno, grad gubi identitet"
Preostali kutak tadašnje velike pošte za građane bio je otvoren do danas, odnosno, do isticanja ugovora o zakupu kojega nije bilo moguće produžiti.
"Krajem 70-ih bio mi je doživljaj doći s materom ili ocem u glavnu poštu: odzvanjalo je lupanje pečata u toj velikoj prostoriji, plaćali su se računi, čekali redovi", komentar je Splićanke koja se prisjetila kako je Split izgledao prije 50-ak godina.
"Sjećam se kada bih kao dijete ušla u onu veliku prostoriju u kojoj sa šaltera odzvanja lupanje pečata, pa one kabine s telefonima, veliki visoki pult za pisanje, i čini mi se da je pod bio od crnih i bijelih pločica...", napisala je još jedna članica grupe.
"Tužno, grad gubi identitet", javila se i treća.
"Ka dite sam filmske materijale slao od pok. oca za ondašnju TVZ. Onda bih dolje malo niže kod javnog zavoda u trafici kupio 'Mirka i Slavka'. Koja lipa vrimena", kaže jedan od članova.
"Moje prvo i zadnje mjesto iz radne knjižice", prisjetila se nekih davnijih vremena još jedna djelatnica pošte.
"Ja sam dite PTT-a, po mami i po tati. Zauvik u mom srcu, a to nitko ne može otkupiti", posljednji je komentar u grupi.
Ispred pošte danas je muk
Poštanski ured 21101 i službeno je zatvoren. Prema službenim informacijama, Hrvatska pošta u potrazi je za novim, adekvatnim prostorom u blizini.
No, koliko će vrijediti novi prostor ako se u njegovu potragu ide radi blizine a ne radi tradicije, hoće li taj prostor biti u zgradi koja je građena barem približno tih godina i koliko će dugo Splićanima trebati, i hoće li uopće moći preboljeti zatvaranje navedene poslovnice pošte, vrijeme će tek pokazati.
Za sada, može se samo reći da je s današnjim danom započeo kraj jedne gotovo stoljetne povijesti koja je mnoge uspomene Splićanki, Splićana i Splita čuvala na okupu.
