Posljedice pandemije i zastoja u gospodarstvu počele su se osjećati i u bankama, koje su već u prvom tromjesečju zabilježile pad neto dobiti za 23 posto, a istodobno doživjele »kreditni šok«. Prema informacijama iz Hrvatske udruge banaka (HUB), naglo je skočila državna potražnja za kreditima nakon što je Vlada pokrenula opsežne programe spašavanja poduzeća i radnih mjesta.
Istodobno, stanovništvo i poduzeća tijekom pandemije smanjili su potražnju za kreditima. Građani su počeli osjetno manje trošiti – što se vidjelo i u nezapamćenom travanjskom padu maloprodaje većem od 25 posto – a znatno su povećali štednju, naravno oni koji to mogu. Tako su depoziti u bankama od kraja prošle godine porasli za više od šest milijardi kuna, a u travnju su skočili 7,2 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, prema HUB-u. Smanjeni su čak i minusi na transakcijskim računima.
Otporne banke
– Još u prva dva mjeseca ove godine kreditna je aktivnost banaka bila vrlo jaka, jer su stambeni i nenamjenski krediti rasli po stopi od 8 do 9 posto godišnje. To je u travnju zaustavljeno, upozorio je ekonomist Velimir Šonje u jučerašnjem razgovoru s novinarima, piše Novi list. Dok je država naglo krenula u zaduživanje kako bi pokrila proračunski deficit, krediti poduzećima počeli su nakon ožujka stagnirati, prema podacima HUB-a.
Iako se šok od pandemije u prvom tromjesečju nije značajnije osjetio, bankama je u tom razdoblju neto dobit pala za 323 milijuna kuna, gotovo za četvrtinu. Prihodi od kamata pali su im 3,7 posto, od naknada i provizija 6,3 posto, a ukupni neto prihodi iz poslovanja niži su čak 10 posto. Ipak, direktor HUB-a
Zdenko Adrović uvjeren je da su hrvatske banke otporne na šokove, jer njihova adekvatnost kapitala iznosi visokih 23,4 posto.
– Hrvatske banke pripadaju najbolje kapitaliziranim bankama u Europi, naglasio je Adrović.
To je važno zato što će se posljedice zastoja u gospodarstvu u bankama osjetiti naknadno.
Niske kamatne stope
Šonje ne isključuje mogućnost da hrvatski bruto domaći proizvod, prema pesimističnoj procjeni, u ovoj godini padne za 11 do 15 posto, što je znatno više od procjena Vlade i Europske komisije, koje zasad očekuju pad do 10 posto.
Predstavnici banaka jučer su procijenili da neviđeni gospodarski šok može do kraja godine pogoršati otplatu kredita bankama te utjecati na rast njihovih loših plasmana, kao i troškova za rezervacije.
U prvom tromjesečju banke u Hrvatskoj nisu se još suočile s problemima u otplati kredita. Naprotiv, u tom razdoblju zabilježile su pad nenaplativih kredita s 5,52 na 5,39 posto, što je bila posljedica petogodišnjeg oporavka gospodarstva i mjera za poboljšavanje bankovnih bilanci.
Usprkos nezapamćenim gospodarskim nevoljama, kamatne stope nisu značajnije porasle, već su ostale na povijesno niskim razinama, kako u Hrvatskoj, tako i u ostalim europskim zemljama. Od veljače do danas kamatne stope u našoj zemlji prosječno su porasle za 0,3 do 0,4 postotnih bodova, prema podacima HUB-a.
– Naše zaduživanje plaćat ćemo s vremenom malo skuplje, procijenio je Adrović, misleći ponajprije na bankovne kredite državi, odnosno Vladi, koja je toga već postala svjesna. Hrvatska se po visini kamata nalazi negdje u europskoj sredini, s time da se krediti u većini novih članica Europske unije plaćaju skuplje nego u našoj zemlji, kažu bankari.
