Sinoć je Hrvatskom zbog jedne nesmotrene objave na društvenoj mreži u roku od nekoliko minuta zabrujala nada da su nestali pomorci s potonulog broda Bourbon Rhode pronađeni živi. Nekoliko neprovjerenih rečenica rezultiralo je dizanjem euforije, širenjem daljnjih netočnih informacija. Službena potraga izgubila je dragocjeno vrijeme provjeravajući tvrdnju, a obitelji nestalih proživjeli su apsolutno nepotrebno dodatni emotivni šok. O širenju lažnih i neprovjerenih vijesti, bilo namjerno ili slučajno, bilo je riječi u Temi dana HRT-a.
- Upravo ovaj slučaj je školski primjer kako su u ovom novom, medijskom, digitalnom prostoru važne vještine medijske pismenosti koju treba imati svaki građanin i koliko je važno da se mediji vrate dobrom, starom novinarstvu - provjeravanju činjenica, "gatekeepingu", uređivanju. Kada kažem da je važna medijska pismenost, vezano za ovu objavu na društvenim mrežama, mislim da osoba koja objavljuje statuse vezano za ovako osjetljive teme, a to jest osjetljiva tema, mora biti svjesna implikacija takve objave, svjesna je li ta informacija uopće točna - kazao je za HRT Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije, poručujući da se ne bi smjelo objavljivati neprovjerene informacije.
Činjenica da je neprovjerena informacija u ovom slučaju izazvala toliku lančanu reakciju lažnih informacija jasan je ljudski impuls, kaže, jer ljudi su željeli čuti dobru vijest, da su pomorci spašeni. Ali treba biti oprezan, poručuje.
- Drago mi je da većina medija nije preuzela nekritički tu informaciju, jer to je jedna od loših stvari koje se često događaju. Tradicionalni mediji, radio, televizija, novine, jednostavno nekritički preuzimaju objave s društvenih mreža, šire takve informacije i zapravo akceleriraju, daju im na važnosti, a na kraju se ispostavi da je bila riječ o dezinformacijama - zaključuje, apelirajući još jednom da mediji trebaju biti "gatekeeperi". To je ono što razlikuje tradicionalne medije od digitalnih, kao i komunikacijskih platformi, gdje problem predstavlja to što ne postoji selekcija informacija, odnosno ne postoji onaj tko odabire informacije i provjerava ih.
Tomislav Levak, čija se doktorska disertacija bavi upravo temom širenja lažnih i neprovjerenih informacija na društvenim mrežama, kaže:
- Lažne vijesti u svojoj definiciji bi bile namjerno osmišljene i proširene vijesti i informacije u nekakvu svrhu, svrhu ideologije, financijskog profita ili nešto slično. Postoji niz kategorija koje možemo svrstati u kategorije slične lažnim vijestima, kao što su satira, lažne izjave političara, nenamjerno pogrešno novinarsko izvještavanje, teorije zavjere. U ovom slučaju se toplo nadam da je riječ o nesmotrenosti, ali to je nesmotrenost vrlo širokih razmjera jer jedna od posljedica lažnih vijesti su definitivno njihove ozbiljne implikacije. A što ima ozbiljnije od toga da zapravo nesmotrenošću, namjerno ili nenamjerno plasiranom informacijom, skrenete cijelu potragu na šest, sedam ili deset sati, koja uključuje 19 komercijalnih brodova, 15 aviona, 6 satelita? Ljudi plutaju tamo više od 15 dana, mi se toplo nadamo da su još uvijek živi, možda je tih nekoliko sati nekome značilo život, kazao je Levak za HRT.
