Sveučilište u Splitu objavilo je odluku Senata kojom je utvrđena lista kandidata za izbor novog rektora za mandatno razdoblje od 1. listopada 2026. do 30. rujna 2030. godine. U utrku za čelno mjesto splitskog Sveučilišta ulaze prof. dr. sc. Mile Dželalija, prof. dr. sc. Nikša Jajac i prof. dr. sc. Nikola Koceić-Bilan.
Odluka je donesena na 140. sjednici Senata Sveučilišta u Splitu, održanoj 30. travnja 2026. godine. Prema odluci, lista kandidata utvrđena je nakon što je Povjerenstvo za prikupljanje prijedloga kandidata za izbor rektora pregledalo pristigle prijave i utvrdilo da kandidati ispunjavaju propisane uvjete. Redoslijedom koji je naveden u odluci Senata, kandidati su: prof. dr. sc. Mile Dželalija, prof. dr. sc. Nikša Jajac i prof. dr. sc. Nikola Koceić-Bilan.
Programi javno dostupni, predstavljanje kandidata pred Senatom u svibnju
Sveučilište je objavilo i programe rada svih kandidata. Prema odluci Senata, odluka i programi rada kandidata javno se objavljuju na mrežnim stranicama Sveučilišta u Splitu i njegovih sastavnica, a javno su dostupni 15 dana od dana objave, odnosno zaključno do 15. svibnja 2026. godine.
Sjednica Senata na kojoj će se vršiti izbor rektora Sveučilišta u Splitu održat će se 22. svibnja 2026. godine. Izvješće Povjerenstva o kandidatima za rektora i programi rada kandidata, zajedno s pozivom za sjednicu Senata, dostavit će se članovima Senata 15. svibnja.
Dželalija: Sveučilište kao najbrže rastuće središte znanosti, umjetnosti i inovacija
Prof. dr. sc. Mile Dželalija u svom programu polazi od nasljeđa aktualnog razdoblja, ističući razvoj Sveučilišta u Splitu u temeljnim misijskim područjima, rast sudjelovanja u kompetitivnom EU projektnom financiranju, jačanje međunarodne suradnje, razvoj istraživačke infrastrukture i pozicioniranje Sveučilišta unutar SEA-EU saveza.
Njegova vizija Sveučilišta u Splitu do 2030. godine usmjerena je prema ideji da Sveučilište postane "najbrže rastuće središte znanosti, umjetnosti te inovacija i drugih oblika originalnog stvaralaštva u Europskom prostoru visokog obrazovanja". Program gradi na četiri oslonca: izvrsnosti u znanosti i umjetnosti, inovacijama i prijenosu znanja, studentima i izvrsnosti studiranja te ulozi Sveučilišta kao ključnog dionika društva. Poseban naglasak stavlja na mlade znanstvenike i umjetnike, smanjenje administrativnih prepreka, programe početnih projekata, individualne razvojne planove, mentorsku mrežu i godišnje nagrade za izvrsnost. Predlaže i jačanje doktorske škole, europski "tenure-track" sustav za mlade istraživače, razvoj znanstvene i umjetničke infrastrukture, otvoreno publiciranje, akademski integritet i međunarodnu suradnju.
U dijelu koji se odnosi na studente, Dželalija predviđa zadržavanje i razvoj politike stipendija, fleksibilne studijske modalitete, online i hibridne oblike studija, praćenje ravnopravnosti u studijima i aktivno privlačenje darovitih stranih studenata. Sveučilište u njegovu programu ima i snažnu društvenu ulogu, s naglaskom na održivi razvoj, akademske slobode, javnu odgovornost i društvenu odgovornost prema regiji.
Jajac: Digitalna transformacija, kampus, infrastruktura i "Sveučilište po mjeri ljudi"
Prof. dr. sc. Nikša Jajac svoj program temelji na akademskim vrijednostima, iskustvu, održivosti, inovativnosti, izvrsnosti, transparentnom upravljanju i socijalnoj osjetljivosti. U programu ističe potrebu za oporavkom broja studenata, prilagodbom studijskih programa suvremenim potrebama gospodarstva te stvaranjem prilika za zapošljavanje mladih u Splitu i Hrvatskoj. Jedan od ključnih naglasaka njegova programa jest upravljanje Sveučilištem, pri čemu ističe važnost otvorenih komunikacijskih kanala, povjerenja, protočnosti informacija i odgovornog odlučivanja. U programu se posebno izdvaja sveobuhvatna digitalna transformacija Sveučilišta u Splitu. Jajac navodi kako digitalna transformacija više nije samo tehnološki projekt, nego pitanje konkurentnosti, otpornosti i akademske vjerodostojnosti suvremenog sveučilišta.
U njegovu programu Sveučilište bi do 2030. trebalo postati digitalno zrelo, podatkovno vođeno i čovjeku okrenuto sveučilište koje studentima, nastavnicima, istraživačima i partnerima nudi digitalno iskustvo "od upisa do diplome, od ideje do patenta, od prijave projekta do izvještavanja".
Jajac značajan prostor posvećuje studentskom standardu i infrastrukturi kampusa. Među prijedlozima su uređenje zelenih površina, izgradnja trim staze i street workout sadržaja, razvoj fitnes centara u studentskim domovima, proslave početka i završetka akademske godine, jačanje studentskih umjetničkih aktivnosti, uređenje pješačkih koridora u kampusu te povećanje broja parkirnih mjesta s povlaštenom cijenom za studente i zaposlenike. U području znanosti i umjetnosti Jajac predlaže projekte poput "KUZIM UNIST" – Kompetitivnog umjetničkog i znanstveno-istraživačkog centra Mediterana, program "Ulice znanosti, kulture i umjetnosti" te inicijative usmjerene prema snažnijem povezivanju Sveučilišta s gradom, gospodarstvom i međunarodnim istraživačkim prostorom. U programu se navodi i mogućnost privlačenja Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije, odnosno JRC-a, u Split.
Koceić-Bilan: Novi studiji, studenti, internacionalizacija i snažnije povezano Sveučilište
Prof. dr. sc. Nikola Koceić-Bilan u svom programu naglašava da Sveučilište u Splitu mora biti snažna, povezana i prepoznatljiva zajednica jakih fakulteta, a ne tek skup sastavnica povezanih zajedničkim sjedištem i Senatom. U uvodnom dijelu ističe iskustvo prorektora Sveučilišta, dekana Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, pročelnika Odjela za matematiku i člana Nadzornog odbora HNK Hajduk. Njegov program strukturiran je u osam tematskih cjelina: nastava, studiji, cjeloživotno obrazovanje i kvaliteta; studenti i studentski standard; poslovanje; znanost i međunarodna suradnja; infrastruktura i strateško planiranje; promocija i medijska vidljivost; Sveučilište u društvenoj zajednici te sastavnice Sveučilišta.
Koceić-Bilan poseban naglasak stavlja na pokretanje novih studijskih programa. Među njima navodi osamostaljenje studija logopedije, pokretanje studija rehabilitacije i socijalne pedagogije te mogućnost njihova objedinjavanja u edukacijsko-rehabilitacijski fakultet bez pravne osobnosti. U programu se spominje i ponovno pokretanje nutricionizma, združeni ekonomsko-matematički studij, studij crkvene glazbe, razvoj farmacije, osamostaljivanje Fakulteta dentalne medicine, diplomski studij geodezije i diplomski studij primaljstva.
Važan dio programa odnosi se na internacionalizaciju i privlačenje stranih studenata. Koceić-Bilan navodi da sadašnji broj studenata dugoročno nije održiv ako se Sveučilište oslanja isključivo na studente iz krajeva koji gravitiraju Splitu. Zbog toga predlaže snažnije pokretanje studija na engleskom jeziku, aktiviranje već akreditiranih programa i bolje korištenje potencijala SEA-EU alijanse. U programu navodi da Sveučilište trenutačno ima 17.888 studenata, uključujući 566 studenata doktorskih studija, što predstavlja blago povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Kao jedan od najvećih izazova ističe i odustajanje od studija, navodeći da je lani oko 1.500 studenata odustalo od upisanog studija, pri čemu se više od 60 posto odnosi na studente prvih godina.
U infrastrukturnom dijelu Koceić-Bilan ističe izgradnju novog studentskog doma u kampusu, koji bi trebao osigurati 708 ležajeva, prostore za učenje, druženje i rekreaciju, uz europsko sufinanciranje u iznosu od 35.399.999 eura. Završetak izgradnje očekuje se tijekom 2028. godine. Dugoročno, prema njegovu programu, Splitu će trebati još jedan studentski dom.
Budućnost Sveučilišta u Splitu
Iako se programi kandidata razlikuju po naglascima, iz svih se može iščitati nekoliko zajedničkih tema: jačanje znanosti i međunarodne suradnje, podizanje studentskog standarda, razvoj infrastrukture, digitalizacija, privlačenje stranih studenata, snažnije povezivanje s gospodarstvom i društvom te veća međunarodna vidljivost Sveučilišta u Splitu. Dželalija u prvi plan stavlja europsku znanstvenu i umjetničku izvrsnost, mlade istraživače i sustavnu institucionalnu podršku. Jajac snažno naglašava upravljanje, digitalnu transformaciju, kampus i infrastrukturne projekte. Koceić-Bilan fokus stavlja na nove studijske programe, studentski standard, internacionalizaciju i jačanje zajedništva među sastavnicama.
Pred članovima Senata sada je odluka tko će od trojice kandidata voditi Sveučilište u Splitu u razdoblju od 2026. do 2030. godine. Izbor će se održati 22. svibnja.
