Glasoviti livanjski divlji zapravo su potomci domaćih konja koji su nekada služili za rad u polju, no prije više od pola stoljeća ostavljeni su u divljini zbog modernizacije. Sada su pravi mamac za turiste i sve ljubitelje netaknutih prirodnih ljepota, donosi HRT. Iako su na meti krivolovaca, koji njihovo meso ilegalno prodaju, livanjski konji se ne daju i s godinama sve ih je više.
"Trenutačno na visoravni živi oko 1000 divljih konja. Radi se o domaćim konjima koji su pušteni u divljinu s nabavom mehanizacije. Vlasnici ih nisu uzimali za rad, jednostavno su ih pustili u divljinu i s vremenom su oni postali neovisni, odnosno od domaćih konja postali su divlji. Pasmina koja je tu najviše zastupljena je bosanski brdski konj. Njega ima najviše, a isto tako ima i posavca i arapskog konja", kaže Marin Mamuza, fotograf i vlasnik turističke agencije.
Turisti, i strani i domaći, u vrijeme pandemije otkrili su čari livanjskoga kraja, koji je postao pravi hit. Ipak, nije sve bajkovito. Divlji konji nekima zadaju glavobolju.
"Popiše vodu i onda se mi moramo patiti s vodom. Ako padne kiša, dobro. Ako ne, onda Bože moj", kaže Benjamin Varupa, stočar.
"Oni su potencijal, a s druge strane predstavljaju i problem upravo poljoprivrednicima koji na pašnjacima drže stoku, ovce, krave. Velik broj konja na lokvama crpi vodu i tijekom ljetnih mjeseci i poljoprivrednici i stoka i konji ostaju bez vode", kaže Darko Čondrić, gradonačelnik Livna.
Konji su već bili pod posebnom zaštitom, no ona je ukinuta prije četiri godine nakon pobune stočara i vozača kojima izlijeću na cestu te se tako u posljednjih 10 godina dogodilo 50-ak prometnih nesreća u kojima je bilo i ozlijeđenih. Konji su nerijetko i podlegli ozljedama. Problem je i to što se ne zna tko im je vlasnik pa tužbe mahom idu gradu dok se pravni status konja ne razriješi. Mudro rješenje svih problema i dvojbi sada se traži.
"Ovo će sigurno s vremenom postati jedna od najvećih turističkih atrakcija u našoj zemlji. Potrebno je na bilo kojem nivou, općinskom, županijskom, državnom, daj Bože da to bude nacionalni park, zaštititi ovaj prostor kako bi on postao dugoročan i kako bismo u njemu uživali i mi i cijeli svijet", ističe Marin Mamuza.
