Hrvatska se našla na predzadnjem mjestu na ljestvici od ukupno 12 zemalja.
U medicinskom časopisu The Lancet Regional Health Europe objavljen je znanstveni rad pod nazivom “Kvaliteta zdravstvene zaštite za majke i novorođenčad u bolničkim rodilištima oko porođaja za vrijeme pandemije COVID-19: Online istraživanje perspektive majki u 12 zemalja Europske regije SZO”.
Online upitnik temeljen je na Indeksu kvalitete skrbi za majke i novorođenčad Svjetske zdravstvene organizacije i organiziran u četiri područja: pružanje skrbi, iskustvo skrbi, dostupnost fizičkih i ljudskih resursa, te utjecaj COVID-19 na pružanje skrbi.
Hrvatska se našla na predzadnjem mjestu na ljestvici od ukupno 12 zemalja. Na vrhu ljestvice stoje Luksemburg (355), Španjolska (345) i Njemačka (335) a na dnu Rumunjska (275), Hrvatska (270) i Srbija (205).
Hrvatska je najbolje ocijenjena u područjima pružanja skrbi (80 bodova od mogućih 100) i u području ocjene promjena vezanih uz COVID (70 bodova od mogućih 100), dok su lošije ocijenjeni iskustvo skrbi (65 od mogućih 100) i dostupnost fizičkih i ljudskih resursa (55 od mogućih 100).
Istraživanje je obuhvatilo ukupno 21.027 žena koje su rodile u prvoj godini pandemije, od 1. ožujka 2020. do 15. ožujka 2021. u dvanaest zemalja Europske regije SZO, prenosi Novi list.
U suradnji s voditeljicama znanstvenog projekta Imagine EURO, tršćanskog Instituta Burlo Garofolo, na projektu su u Hrvatskoj radile voditeljica programa Reproduktivna prava u udruzi Roda, magistra znanosti Daniela Drandić i predavačica na Katedri za primaljstvo Sveučilišta u Rijeci, doktorandica Magdalena Kurbanović.
“Ovo je istraživanje ukazalo još jednom na sve probleme u zdravstvenoj zaštiti za trudnice, rodilje i babinjače, a na koje Roda upozorava nadležne institucije i javnost od početka pandemije – ponajprije na srozavanje kvalitete usluga, uskraćivanje pratnje na porodu i nedostatnu podršku u dojenju. Pitanje je samo hoće li nadležne institucije usmjeriti napore prema rješavanju ovih problema”, upozorile su iz Rode.
“Još jednom smo vidjele da, usprkos tome što se neprestano govori o demografiji, kad treba uvesti promjene u sustav zdravstvene zaštite, žene i djeca jednostavno nisu prioritet”.
