Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) reagirali su na prozivke Udruge hrvatskih krških pašnjaka te najavili da će naknade za štetu od vuka biti znatno više, za neke kategorije domaćih životinja čak i više od 300 posto, ali i poručili da stoku treba adekvatno zaštititi.
S time u vezi, najavili su da će na portalu e-Savjetovanja uskoro objaviti nacrt novog Pravilnika o naknadi štete od strogo zaštićenih životinja, s novim odštetnim cjenikom.
Predviđeni se, kažu, značajno veći iznosi naknade štete za većinu kategorija domaćih životinja, a najveći porast predviđen je u kategorijama goveda i konja, gdje su iznosi za određene potkategorije, primjerice junicu iznad 15 mjeseci i bika, odnosno pastuha, povećani više od 300 posto. U drugim kategorijama i potkategorijama porast iznosa kreće se od 18 do 276 posto, javlja Poslovni dnevnik.
Iz Udruge hrvatskih krških pašnjaka ranije su ustvrdili da se najavljenim povećanjem odšteta za vuka neće riješiti problem napada vuka i da ne očekuju ozbiljnije povećanje postojećeg i, kako su rekli, sramotno niskog cjenika.
Prema podacima MINGOR-a, vukovi su u posljednje četiri godine zaklali 10.765 domaćih životinja, a 1.423 ih je ozlijeđeno. Najviše prijavljenih šteta od vukova je na području Dalmacije, najviše u Splitsko-dalmatinskoj, a zatim u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji. Štete su zabilježene i u Lici i Gorskom kotaru, ali u znatno manjem broju jer tamo, kažu, ima puno više divljači.
Prema MINGOR-u, razlozi povećanja broja konflikata mogu biti različiti što, kako su istaknuli, ne znači da je povećana brojnost populacije vuka. A je li brojnost stabilna ili u porastu, pokazat će rezultati istraživanja koje je u tijeku, odgovorili su.
Naglasili su i da je podatke za kvalitetnu i validnu procjenu veličine populacije vuka na nacionalnoj razini potrebno sakupljati intenzivnom dinamikom na cijelom području rasprostranjenosti vrste, najbolje kroz jednu sezonu.
Iz MINGOR-a ističu da je, osim adekvatne naknade za eventualne štete od vuka, važno pažljivo, sveobuhvatno i brzo pristupiti opremanju stočara odgovarajućom opremom za zaštitu stada. Potrebno je osigurati i nadzor nad provedbom mjere, osigurati rad Interventnog tima te jačanje znanja ovlaštenih vještaka.
Prema Zakonu o zaštiti prirode, podsjećaju, oštećenik je dužan na primjeren način i na svoj trošak učiniti sve dopuštene radnje i zahvate kako bi spriječio nastanak štete. To znači da stoka koja nije na ispaši mora biti zatvorena u staji, u odgovarajućem zaštićenom toru, odnosno odgovarajućoj ogradi. Onu koja nije u odgovarajućem zaštićenom prostoru mora čuvati pastir ako stado broji do 25 grla, a za veći broj grla propisan je i odgovarajući broj pastirskih pasa. Propisana je i potrebna visina i način izvedbe ograde, kao i broj pastira, odnosno pastirskih pasa, koji moraju biti prisutni uz određeni broj grla.
'Sukladno Pravilniku, ako je oštećenik djelomično poduzeo dopuštene radnje i zahvate za sprječavanje štete, iznos naknade štete umanjuje se za 25 do 50 posto, a ako nije poduzeo niti jednu dopuštenu radnju i zahvat za sprječavanje štete, nego su domaće životinje ostavljene na ispaši bez nadzora i ikakvog čuvanja, nema pravo na naknadu štete', izvijestili su iz MINGOR-a.
Podsjetili su da su stočarima na raspolaganju financijska sredstva iz Programa ruralnog razvoja iz kojih je omogućeno ostvarivanje potpora za ulaganja u električne pastire, autohtone pastirske pse čuvare (tornjake) te izgradnju novih i obnovu postojećih nastambi za stoku u području rasprostranjenosti velikih zvijeri. Ministarstvo poljoprivrede uskoro će, kažu, objaviti objavu novog natječaja.
Vuk je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta, a Plan upravljanja je 'u postupku donošenja', kažu u MINGOR-u. Zbog opasnosti od izumiranja vuk je 1995. zaštićen, a od tada do danas broj stalno varira te je od 2013. do 2018. procijenjen prosjek od 50 čopora.
