Javno predstavljanje prijedloga Plana upravljanja Park šumom Marjan izazvalo je priličnu zainteresiranost javnosti, a posebno vlasnika privatnih parcela na Marjanu koji su u posjedu jedne trećine parka. Zainteresiranost je bila tolika da su skup na ulazu osiguravala tri policajca. Vlasnike je interesiralo kako će Plan upravljanja utjecati na njihov položaj, da su vlasnici, a praktički parcelama vrlo otežano upravljaju.
Na samom početku se sudionicima kratko obratio dogradonačelnik Antonio Kuzmanić u ime osnivača javne ustanove.
- Tražit ćemo strogo pridržavanje zakona RH u očuvanju park Šume Marjan. Plan upravljanja je krucijalni dokument za upravljanje Park šumom Marjan - rekao je Kuzmanić.
Sam plan predstavio je Ivan Martinić u ime izrađivača plana, tvrtke OIKON. Rekao je kako se planom predviđa konzervativna metoda zaštite fizičkih, bioloških i kulturnih resursa te da je zaštita važnija od korištenja, odnosno, da je upravljanje podređeno očuvanju i zaštiti vrijednosti ekosustavnih usluga vodeći računa o prioritetnim interesima u budućnosti. Dodao je kako je za prijedlog plana upravljanja korišteno 40 različitih studija ne starijih od sedam godina.
Tako je procijenjeno da je alepski bor kao dominantna kultura na Marjanu u stanju prijelaza iz fiziološke zrelosti u fazu odumiranja te da je potkornjak krivac za 28 posto mrtvih stabala. Stoga se ne računa na spontanu, prirodnu obnovu.
- Procijenjeno je i da je vrijednost marjanskog ekosustava preko 140 milijuna kuna na godišnjoj razini, pa novac koji se daje Javnoj ustanovi za upravljanje od desetak milijuna kuna nije velik - rekao je Martinić.
Za Javnu ustanovu OIKON je zamijetio manjak znanja i vještina te nesustavnu suradnju sa znanstvenim institucijama pa prijeti ostanak na postojećem stupnju kompetentnosti zaposlenika koji neće moći pratiti sve složenije upravljačke zadaće i specifične, stručne poslove kao što su sanacija i obnova šume, inventarizacija i monitoring, pa i upravljanje posjetiteljima. Način upravljanja park šumom Marjan predlažu kroz zoniranje, dijeljenje na ograničene prostorne cijeline u skladu s potrebama očuvanja pojedinih vrijednosti vodeći računa o dozvoljenim i/ili primjerenim ljudskim aktivnostima.
"Hoćemo put, vodu, poljske kućice i novac od posjetitelja"
No, svim tim nisu bili zainteresirani vlasnici privatnih parcela. Oni su pitali izlagača Martinića, a i ravnatelja JU Stipu Mušuru, kako javna ustanova misli osigurati upravljanje privatnim parcelama. Zatražili su da JUPŠM obešteti vlasnike novcem od posjetitelja, bolju komunikaciju s javnom ustanovom i Gradom Splitom i zbog prometne dostupnosti.
Zatražili su odgovor mogu li privatne poljoprivredne parcele uopće po zakonu biti u Park šumi i mogu li se granice parka mijenjati obzirom da je za privatne vlasnike Park šuma Marjan "ono na sjevernoj strani". Posebno su u "rešetanju" s pitanjima bili članovi facebook grupe "Merjane naš". Stava su da njihove parcele ne mogu biti posjetiteljima za rekreaciju i traže vodu za poljoprivredu i dozvole za poljske kućice.
- Kako ćemo održavati poljoprivredno zemljište ako nemamo na njima vodu, nema puta niti smijemo imati poljsku kućicu u parku? Tu je opasnost od požara. Sukne li s južinom... - upozoravaju.
Ali nije se stalo samo na tome. Za njih Meje ne trebaju biti u granicama PŠM i one su za njih nezakonite, donesene još u Jugoslaviji. Apeliralo se i da osnivač bude umjesto Grada Splita Splitsko-dalmatinska županija.
- Izrađivači ignoriraju privatne vlasnike. Plan upravljanja stoga nije realan. Granice bi trebalo uskladiti s realnim stanjem - predložio je bivši splitski vijećnik Igor Boraska koji se predstavio kao nasljednik privatnih parcela starih splitskih obitelji.
Na kraju se Mušura složio da je aktivističko skupljanje komunalnog otpada u Park šumi Marjan sramota za Javnu ustanovu.
