Zagrebačka policija poduzima provjere u slučaju Srećka Sladoljeva, jednog od najpoznatijih protivnika cijepljenja u Hrvatskoj, koji je širio lažne vijesti nakon smrti zagrebačkog ginekologa Marija Kernera tvrdeći da je preminuo od covida.
Sladoljev je na Facebooku napisao da je od prijateljice čuo da se dr. Kerner cijepio protiv covida (što nije točno) te sugerirao da je moguće da je preminuo zbog cjepiva. To je, ponovimo, laž jer se dr. Kerner nije cijepio protiv covida.
"Policijska uprava zagrebačka ima saznanja o događaju koji navodite te poduzima potrebne provjere. Sukladno utvrđenom, odlučit će o daljnjim koracima iz nadležnosti policije", stoji u odgovoru Ministarstva unutarnjih poslova za Index.
Podsjetimo, Index je jučer razgovarao s odvjetnikom koji nam je pojasnio da u ovom slučaju Sladoljev ne može kazneno odgovarati za širenje lažnih vijesti, nego može biti samo prekršajno kažnjen iznosom do 800 kuna.
"Iz Kaznenog zakona je 2011. godine izbačeno kazneno djelo širenja lažnih vijesti i glasina koje uznemiravaju javnost, tako da ono više ne postoji u Kaznenom zakonu. Ovdje govorimo o prekršaju na kojeg se odnosi članak 16. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Ovo nije slučaj da se alarmiraju službe pa se ne može ni postupati prema Kaznenom zakonu", rekao je za Index odvjetnik Antonio Volarević.
"Kazna zatvora do tri godine samo ako se uzbune javne službe"
Kaznena odgovornost propisana je samo u slučaju ako bi se, navodi, lažno uzbunile javne službe koje osiguravaju red ili pružaju pomoć u događaju koji iziskuje hitno djelovanje te službe. To u ovom slučaju, kaže, nije riječ.
Naime, članak 316. Kaznenog zakona, koji se odnosi na djelo lažne uzbune, razlikuje se od prekršaja širenja lažnih vijesti po tome što je za njega potrebno da objava uzbuni javne službe poput policije, a ne širu javnost.
Članak 316. kaže: "Tko lažno obavijesti policiju ili drugu javnu službu koja osigurava red ili pruža pomoć o događaju koji iziskuje hitno djelovanje te službe, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine."
Taj se članak može primijeniti primjerice u slučaju lažne dojave o kršenju samoizolacije, ali ne i zbog širenja lažnih vijesti na društvenim mrežama.
Za širenje lažnih vijesti osoba se može samo prekršajno kazniti prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, i to članku 16., kako nam je rekao odvjetnik Volarević.
Za širenje lažnih vijesti moguća kazna od 50 do 200 DEM
U članku 16. navedenog Zakona stoji da će se onaj tko izmišlja ili širi lažne vijesti kojima se remete mir i spokojstvo građana za prekršaj kazniti novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana.
Zakon kojim je propisan taj prekršaj uz manje izmjene na snazi je od 1977. godine te su u njemu i danas novčane kazne propisane u njemačkim markama, a kazne preračunate u kune danas iznose od 200 do 800 kuna.
Ministarstvo pravosuđa za Index: Ne možemo ocjenjivati činjenične okolnosti konkretnog slučaja
Tražili smo odgovor i od Ministarstva pravosuđa oko Sladoljeva i širenja lažnih informacija.
"Ministarstvo pravosuđa i uprave ističe kako nije ovlašteno ocjenjivati činjenične okolnosti konkretnog slučaja radi njihovog podvođenja pod zakonski opis određenog prekršaja ili kaznenog djela. U kontekstu Vašeg upita slobodni smo generalno ukazati da kazneno djelo lažne uzbune iz članka 316. Kaznenog zakona, kažnjivo kaznom zatvora u trajanju do tri godine, predstavlja lažno obavještavanje policije ili druge javne službe koja osigurava red ili pruža pomoć o događaju koji iziskuje hitno djelovanje te službe.
Izmišljanje ili širenje lažnih vijesti kojom se remeti mir i spokojstvo građana je u sferi prekršajne odgovornosti, odnosno kažnjivo je kao prekršaj kroz Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, a koji Zakon je u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova", odgovorili su Indexu iz Ministarstva pravosuđa i uprave.
