Pokret otoka je izdao priopćenje u kojem su se osvrnuli na, kako su napisali, netočne navode pojedinih mediji, a koji se tiču novog Zakona o otocima.
Njihovo priopćenje, koje potpisuje Maja Jurišić, prenosimo u cijelosti:
Kao članovi radne skupine koja je zajedno s Otočnim saborom i brojnim drugim dionicima radila na izradi Zakona o otocima ovaj članak pišemo kako bismo javnosti bolje pojasnili što nam donosi te skrenuli pozornost na netočne navode pojedinih medija koji su se proširili posljednjih dana. Tijekom prethodnog djelovanja primjetili smo da veliki problem imaju upravo otoci koji nemaju autonomnu vlast već pripadaju drugoj jedinici lokalne samouprave na kopnu ili drugom otoku. Djeluju kao mjesni odbori, a takvih je od ukupno 50 naseljenih otoka, čak više od pola!
U samoj smo proceduri pisanja Zakona od otočana koji žive na ovim otocima dobivali smjernice na koji način žele i vide daljnji razvoj te je temeljem konzultacija s njima nastala inicijativa da se otoci koji su mjesni dobori u samom Zakonu izdvoje i posebno tretiraju te da im se omogući razvoj i financiranje projekata i iz drugih proračuna i natječaja, a ne samo iz onih jedinice lokalne samouprave kojoj pripadaju. To nikako ne znači da će se ti otoci "odcijepiti" administrativno od lokalnih samouprava kojima pripadaju već da će moći pojedine razvojne projekte i inicijative provoditi i bez njih.
Dodatno zahvaljujući raspravi na radnim skupinama uveden je plan koji lokalnim udrugama i građanima ubuduće omogućava direktan rad na oblikovanju javnih politika vezanih za otoke, kroz usvojeni koncept pametnih otoka koji podrazumijeva pristup odozdo prema gore, uključivanje svih otočnih dionika te kao novost uvodi otočne koordinatore.
Upravo kroz ulogu otočnih koordinatora želimo osugurati horizontalno-vertikalni pristup u vođenju otočne razvojne politike. Smatramo kako će ova novina u zakonu osigurati veću participativnost otočnih općina i gradova te obalno-otočnih županija te ojačati ulogu otoka sa specifičnim položajem. Svjesni smo činjenice da će izazov biti pronaći osobe s relevatnim iskustvom za tražene pozicije, ali računamo i na mlade ljude koji su svoje iskustvo stekli ili stječu van svojih lokalnih zajednica, a poznaju lokalnu otočnu problematiku te bi se htjeli vratiti i doprinijeti daljnjem razvoju svojih otoka.
Kao osnova za vođenje politike uvodi se istraživanje različitih pokazatelja kojima ćese
određivati, pratiti i vrednovati ukupna razvijenost pojedinog otoka i tako oblikovati osnova
za vođenje otočne razvojne politike. Otoke tako dijelimo na tri skupine - nerazvijeni, manje razvijeni i razvijeni.
