Prave meteorološke suprotnosti donijela je srijeda. Dok je u noći bilo kiše, pljuskova i grmljavine, a višim planinama i snijega, dan je donio razvedravanje i buru, ali i zatopljenje.
Tako je upravo Dalmacija bila najtopliji dio zemlje jer su u mnogim predjelima najviše dnevne temperature zraka bile više od 20 stupnjeva Celzijusa.
Najjači udari bure u Splitu su dosezalo 72 km/h, što nije posebna vrijednost u usporedbi s Makarskom gdje je zabilježen orkanski udar od 122 km/h.
Zadarski fotograf Aleksandar Gospić poznat je po svojim vrlo lijepim pejzažnim fotografijama, a njegova posljednja fotografija oduševila je društvene mreže. Snimio je prekrasnu fotografiju s područja Ravnih kotara pred kraj dana, a u pozadini se uzdiže snijegom prekriveni Velebit. Kompletan viši dio planine prekrila je ravnomjerno raspoređena burna "kapa", odnosno planinski oblak koji je nad ovom planinom karakterističan kada puše bura.
https://www.facebook.com/aleksandar.gospic.photography/posts/pfbid0irmkdkgiKKQZcH89BYscoTmEL9hUoytDzx8sXUeWmDoBkJW4EDi3pT6pdzmPubtQl
Spomenimo i da je Dinara danas osvanula pod snijegom.
Kako nastaju planinski oblaci?
Anticiklonalnu buru često najavljuje planinska "burna kapa". Pošto se hladni zrak prisilno uzdiže uz sjevernu stranu planine, zrak se hladi i nastaje proces ukapljivanja vodene pare. Iznad viših planina uz obalu stvori se oblak. Napredovanjem hladnog zraka oblak često "proguta" cijeli planinski vrh i tada vrlo uskoro možemo očekivati dolazak jake bure. Na Jadranu je najpoznatija Velebitska "burna kapa", a može se uočiti i nad drugim planinama poput Kamešnice, Dinare, a rjeđe Biokova i Mosora.
Burna kapa je orografski oblak. Oni nastaju zbog utjecaja planina jer one djeluju poput prepreke za strujanje zraka. Postoje navjetrinska i zavjetrinska strana planine. Navjetrinska je izložena djelovanju vjetra koji potiče zrak na dizanje. Pri tome se zrak hladi i dostiže točku rosišta, odnosno nivo kondenzacije, tada dolazi do formiranja orografskih oblaka iz kojih, ako je zrak koji se dizao bio dovoljno vlažan, može doći do oborina.
Na navjetrinskoj strani količina oborine raste s visinom do 4 km, a na zavjetrinskoj se zrak spušta i grije, pa su to obično suši dijelovi. U zavjetrini se mogu javiti i fenomeni poput toplih vjetrova kao što je fen sjeverno od Alpa i chinook fen u Andama i Kordiljerima; ponekad razlika u temperaturi s dvije strane planine može iznositi i 10°C u istom trenutku.
