Premijer je u programu HRT-a čestitao svim građanima 30. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske te podsjetio da je danas i 24. obljetnica reintegracije hrvatskog Podunavlja. Poručio je kako su 90-te godine bile prijelomne godine u kojima je hrvatski narod zajedno s braniteljima i predsjednikom Tuđmanom iskoristio tektonske promjene u Europi i pad Berlinskog zida – i izvojevao slobodu. Temeljni procesi koji su krenuli prije više od 30 godina su, kaže premijer – izgradnja države, povjerenje između građana i institucija – što je preduvjet uspjeha svakog naroda te poduzetnički duh hrvatskog čovjeka.
“Ta tri procesa su osnovna, uz sve drugo što smo imali, od procesa pristupanja EU-u i NATO-u, gospodarskog razvitka, suočavanja s brojnim nedaćama uključujući posljedice pogrešaka ekonomske tranzicije, pandemije i dva razorna potresa. Mi koji sada vodimo Vladu već dva mandata nastojimo rješavati te probleme najbolje što možemo i znamo uz želju da Hrvatska bude respektirana država u krugu država zapadnocivilizacijskih vrijednosti”, poručio je premijer. Pritom je podsjetio na hrvatsku tradiciju, kulturu, identitet, vjeru i obitelj kao nukleus hrvatskoga društva.
Što možemo poboljšati?
Premijer je naglasio kako ekonomsko i socijalno stanje građana moramo unaprijeđivati, kako bi dosegli standard zemalja koje su živjele u demokraciji puno više desetljeća od Hrvatske, i puno više desetljeća koristile predpristupnu pomoć EU-a.
Podsjetio je i kako je internentsko ozračje promijenilo demokraciju i način funkcioniranja društva – te da nekad od pojedinaca izvlači najgore. To dovodi do govora mržnje i polariziranja u društvu te netolerancije. S tim u vezi je naglasio kako moramo činiti sve kako bi u društvu vladao dijalog a ne isključivost.
Na pitanje kako ispuniti očekivanja koja jamče povjerenje u institucije, Plenković kaže: “Hrvatska je imala rat i vodila je borbu za opstanak, dok su drugi munjevito transformirali svoje društvo i ekonomiju europskim standartima, kazao je premijer. Devedesete su razdoblje nacionalne renesanse i nacionalnog naboja, ali drugi su tada držali sprint, dobili novac te transformirali svoje ekonomske sustave. Zemlje s kojima se uspoređujemo u EU su ušle devet godina prije nas, što nije zanemarivo.”
Podsjetio je da danas, unatoč krizi, Hrvatska ima dvoznamenkasti rast i očuvana radna mjesta. Čini mi se da će desetljeće koje je pred nama biti desetljeće u kojemu će Hrvatska stati na noge i biti ‘au pair’ sa ostalim zemljama srednje i istočne Europe. Tu trebamo, dodao je, biti konsolidirani, kao dobro nauljeni motor koji zna iskoristiti sve prigode da iskoristi ono za što smo se zalagali desetljećima.
Premijer smatra kako je ozračje u Hrvatsko pretjerano negativno i pesimistično. Nikad, osim prilikom uspjeha hrvatske nogometne reprezentacije – stvari se ne doživljavaju kao dobre. To nije dobro, jer ako je takvo ozračje – svi stvari gledaju gore nego kakve jesu. Podsjetio je da je njegova Vlada podignula plaće. Svjestan je da to nije dovoljno te poručuje da Vlada čini sve da se na tome ne stane.
“Biti građanin nosi sa sobom prava i obveze. Dio građana ne koristi cjepivo koje je Vlada osigurala. To je apsurd. Moj kolega Maltežanin broji preko 90 posto procijepljenih. To je turistička zemlja i Maltežani žele da drugi znaju da su sigurni”, kazao je.
