Nakon višesatnog sastanka sa suradnicima, premijer Plenković obratio se javnosti. “Svi ministri bili su ovdje od podneva”, kazao je na početku press konferencije i najavio kako su pripremili paket mjera koji će izglasati sutra na izvanrednoj sjednici Vlade.
“U Ukrajini je trenutačno između 35 i 50 hrvatskih građana. Veleposlanica je tamo i u kontaktu je sa svima njima. Tko će htjeti napustiti zemlju, dobit će pomoć”, izvijestio je.
Osniva se, najavio je također, međuresorna skupina koja će se baviti prihvatom izbjeglica, kao i krizni tim zbog potencijalne energetske ugroženosti u budućnosti.
Zračni promet i oružje
“Vlada je također donijela političku odluku – ruskim kompanijama zabranit ćemo letove u našem zračnom prometu”, kazao je premijer. “Donijet ćemo i određene odluke potpore Ukrajini. Kroz određenu zaštitnu opremu, ali i drugu vrstu opreme”, dodao je.
Na kasnije pitanje novinara znači li to da će Hrvatska slati oružje u Ukrajinu, odgovorio je potvrdno, no nije htio detaljizirati. “To što ćemo slati, sutra ćemo vam kazati”, kazao je. Dodao je tek kako će o tome izvijestiti predsjednika RH.
Što sa Swiftom?
Kazao je i kako se ministar Zdravko Marić baš vratio iz Pariza gdje su ministri financija raspravljali o detaljima provođenja isključenja Rusije iz Swifta.
“Puno se očekuje od isključivanja iz Swifta, no je li ta odluka tek polovična?” pitala je novinarka Jagoda Marić iz Novog lista. Objašnjavajući na što konkretno misli, kazala je kako se čini da će Rusiji ipak ostati manevarski prostor; dovoljno je da jedna banka ostane neisključena i oni će moći trgovati.
Premijer nije htio o detaljima. “U ovom trenutku i dalje traju rasprave o modalitetima. Vodi se detaljna rasprava na razini stručnjaka koji će predložiti da Odbor stalnih predstavnika donese odluke o kojima postoji konsenzus. Razgovarali smo o tome i na sastanku Europskog vijeća. Vode se pregovori i u ovom trenutku traju rasprave. To su političke odluke. Ne mogu vam trenutno reći koliki će biti obujam isključenja iz Swifta. Večeras će se voditi politička rasprava o toj temi, a sudjelovat će i ministar Grlić Radman”, kazao je.
Dobrovoljci u Ukrajini
Novinare je zanimalo i što je s hrvatskim dobrovoljcima koji se idu boriti u Ukrajinu. “Mi nemamo detaljnih informacija o tome, mi to pratimo iz medija. Svaki odlazak tamo je akt pojedinaca, ljudi idu tamo na osobnu odgovornost”, rekao je.
Na pitanje kako ocjenjuje diplomatske odnose s Rusijom, odgovorio je kako su “radikalno promijenjeni, ali ne zahvaljujući našim potezima nego njihovim. Pokušaji razgovora koje su inicirale članice EU-a nisu prošli dobro. Očito je da se taj proces invazije nastavlja.
Hrvatska je na pravoj strani povijesti i vrijednosti, na pravoj strani međunarodnoga prava i na pravoj strani humanosti. Važno je da ta poruka prevlada i u hrvatskoj javnosti. Važno je razumjeti da nisu svi bili baš tako razgovjetni i jasni. Vidimo da smo mi cijelo vrijeme bili u pravu, a neki drugi nisu. To je jednostavno tako, stvar treba vidjeti malo jasnije s više perspektive i s više iskustva. Ne vide to baš svi”, odgovorio je vjerojatno se pritom referirajući na predsjednika Milanovića.
O plinu i postignućima
Na pitanje postoji li volja EU čelnika da više ne kupuju ruski plin, uz konstataciju kako Hrvatska nije toliko ovisna o ruskom plinu kao neke ostale članice, premijer je kazao kako javnost mora osvijestiti postignuća njegove Vlade.
“Četrdeset godina u energetskom sektoru trajala je rasprava treba li nam terminal na Krku. Naša je Vlada bila ta koja je prva osigurala dio sredstava iz EU-a, a ostatak našim sredstvima. Zamislimo ovakvu situaciju danas, a da HR nije napravila te iskorake i da nema LNG terminal na Krku. Onda bismo u potpunosti bili ovisni o ruskom plinu.
Razumijemo glasove onih koji su se snažno suprotstavljali investiciji i LNG terminalu, a naša je vlada omogućila da se ipak osigura dovoljno plina za potrebe hrvatskih kućanstava i ukupne potrebe hrvatskog gospodarstva. Stvara se jedna nova mreža."
Diplomati u Rusiji
Premijer je odgovarao i na pitanje priprema li se povlačenje diplomata iz Rusije.
“To su neke tehnike o kojima možemo govoriti”, kazao je i dodao kako će pak naša veleposlanica u Kijevu ostati dok god će moći i dok god tamo ima hrvatskih građana. “Da ima informacije iz prve ruke”, kazao je premijer i dodao kako je riječ o jednoj od naših najiskusnijih diplomatkinja. “Skoro svi ostali su otišli, ona je ostala.” Što se Moskve tiče, smatra da dobro imati i tamo svoje ljude. Želimo imati naše informacije, a ne informacije iz druge ruke. Imamo široku diplomatsku mrežu u svijetu i od ogromne je važnosti da imate svoj izvor informacija. To je puno važnije, javlja Telegram.
