Premijer Andrej Plenković zastupnicima u Hrvatskom saboru podnio je izvješće o sastancima Europskog vijeća u prošloj godini.
"U 2021., kao i sve ostale članice - nakon 2020., koju je obilježila najveća pandemija u zadnjih 120 godina, koja je uzrokovala ne samo zdravstvene nego i ekonomske poteškoće - zajedničkim rješenjima nastojali smo dignuti hrvatsko gospodarstvo. U tom svjetlu mi smo ekonomija koja je u drugom i trećem kvartalu ostvarila rekordni rast od 15.8 posto", rekao je Plenković, prenosi HRT.
"Očekujemo, prema našim projekcijama, a vidite i da su se revidirale projekcije kreditnih agencija i ostalih aktera, da bi taj rast u 2021. trebao biti iznad 10 posto, što pokazuje agilnost i žilavost hrvatskog gospodarstva, orijentiranost na izvoz, investicije i rast osobne potrošnje uz sve preduvjete koje smo učinili da bismo osigurali uspješnu turističku sezonu, čiji su prihodi bili praktički iznad 90 posto rekordne 2021.", kaže.
Ulazak u Schengen i uvođenje eura
"2021. u političkom smislu, s aspekta Hrvatske u odnosu prema EU, imala je proces vrednovanja, ispunjavanja naših zadanih kriterija prema Schengenu i europrostoru i temeljem detaljno provjerenih podataka svjedočili smo pozitivnom izvješću EK glede članstva u šengenskom prostoru, koja bez ikakvih dodatnih zareza podržava članstvo Hrvatske u Schengenu", rekao je Plenković.
Preostalo je da se daljnja procedura vodi između dvije institucije, Vijeća i Parlamenta, te da se tijekom ove godine donese odluka o članstvu Hrvatske u Schengenu, dodao je premijer.
"Drugi korak je europodručje. Mogu reći da smo učinili maksimalne napore kroz godinu i sedam mjeseci. Vidjeli ste da smo predstavili konture Zakona o euru. Smatramo da smo u dobroj situaciji da nam sve razine EU daju pozitivne odluke sredinom ove godine i da u miru pripremimo tehnički završne korake zamjene kune za euro. U ovo doba iduće dogodine, ukoliko ne bude ne znam kakvih nepredviđenih okolnosti, mi bismo svi trebali ići u dućan i plaćati eurima, uz prethodne mogućnosti zamjene kune bez ikakve naknade", rekao je Plenković.
Pandemija covida
Govoreći o pandemiji i cijepljenju, premijer je rekao da bi prošlu godinu stvari sveo na dva razdoblja.
"Jedno je dok nismo imali dovoljno cjepiva i ono je riješeno na temelju naših razgovora s partnerima negdje na proljeće i mi već od svibnja osiguravamo dovoljno cjepiva za cijelo stanovništvo. Oni koji su se željeli cijepiti, mogli su. Oni koji nisu, to su učinili vlastitim odabirom. Ja to poštujem, ali je činjenica, ako se netko nije cijepio, da je sebe manje zaštitio i ostavio više izloženog virusu koji je poharao cijeli svijet i nanio veliku štetu i Hrvatskoj te zdravstvu", kaže Plenković.
"Mi u tom procesu nismo zaboravili našu važnu ulogu, Hrvatska nije sama na svijetu i treba pomoći i drugima, koji nemaju cjepivo. Mi smo to učinili više puta na različite načine. Omogućili smo besplatno cijepljenje za bilo koga tko dođe u Hrvatsku. To je djelovanje lokalno, a doprinos globalni u borbi protiv pandemije", rekao je.
"Drugo je bila pomoć susjedima, prvenstveno BiH, ne samo jer nam je bliska država već i zato što tamo žive Hrvati. Donirali smo cjepiva i drugim državama, u susjedstvu i zemljama van Europe - bilateralno i mehanizmom COVAX - i to ćemo nastaviti činiti i u budućnosti. Dovoljno smo naručili cjepiva", rekao je Plenković.
Rast cijene plina
"Što se samih sastanaka, jedna od najvažnijih tema je bilo pitanje koje se odnosilo na rast cijena energenata. Na tom tragu, osobito od rujna, na razini Vijeća počele su rasprave što napraviti, uz komparativne prakse, da bi se ublažili negativni efekti na stanovništvo i gospodarstvo. Prvo, što se tiče cijene struje u kućanstvu, ona se nije povećala i neće se povećati do travnja. Cijene plina, tu imamo građane i poslovne subjekte. Što se tiče kućanstava, ništa se neće promijeniti do travnja", rekao je.
"Što sukladno dobrim praksama na razini EU ostaje hrvatskoj vladi, prva domena je pomoći socijalno ugroženima. Mi i danas imamo naknadu u iznosu od 1200 kuna koja se daje socijalno ugroženim obiteljima, oko 64 tisuće kućanstava prima tu naknadu. U slučaju povećanja cijena plina, mi ćemo kao vlada povećati tu naknadu onima koji imaju najveći problem s plaćanjima režija. Drugi element, kako da u ovakvim situacijama krize nacionalne energetske kompanije - HEP - na svoja leđa može preuzeti dio tereta i tako rasteretiti građane", kaže.
"Mislim da tu imamo prostora da s takvom ulogom, putem pametnoga postavljanja HEP-a u vremenu pred nama, napravimo iskorak i ublažimo efekt rasta cijena. Treći element se odnosi na poreznu politiku. Danas je porez na cijenu el. energije 13 posto, na cijene plina 25 posto i tu postoji prostor koji će vlada, sukladno izračunima i efektima, iskoristiti da bi promijenila ono što treba", rekao je Plenković.
"Nama je kao vladi bitno da sve ovo što je s covidom povezano, zdravstveno, financijski, sektorski, prođe bez prevelikog udara na standard građana. To smo do sada u najvećoj mjeri uspjeli, a ovim mjerama mislim da ćemo ublažiti i ono što slijedi od proljeća", dodao je.
Vanjskopolitičke teme
"Što se tiče vanjskopolitičkih tema, izdvojio bih jugoistok Europe - tema proširenja. Imali smo, nakon sastanka na vrhu za vrijeme hrvatskog predsjedanja u svibnju 2020., sastanak na Brdu kod Kranja, gdje smo uspjeli poslati snažne poruke podrške susjednim zemljama uz ispunjavanje kriterija da krenu naprijed.
Posebno smo više puta razgovarali i na razini Vijeća, ja sam imao veliku intervenciju na temu situacije u BiH, gdje smo partnerima ukazali na kompleksnost okolnosti koje se zbivaju oko reforme izbornog zakona, a gdje želimo da se postigne rješenje kojim bi se dugoročno, radi dobrog funkcioniranja zemlje, eliminirala anomalija koja postoji od 2006., a to je da Hrvatima na teritoriju Federacije člana Predsjedništva biraju građani BiH koji nisu Hrvati. Mi smatramo da to nije dobro i pravedno, nije tako bilo zamišljeno u Daytonu.
Ista praksa je i s načinom izbora u Dom naroda. Jako smo angažirani da se postigne rješenje koje će biti dobro i korisno, a opet poštujući suverenitet BiH, njenu samostalnost i našu želju da pomognemo", kaže Plenković.
Napetosti između Rusije i Ukrajine
"Pitanje istočnog partnerstva, održan je summit sa šest država. Najviše zabrinutosti izazvali su odnosi Rusije i Ukrajine. Ja sam i bio u Ukrajini i poslao snažne poruke podrške na europskom putu. To je i ministar ponovio u Moskvi, da Hrvatska želi prenijeti iskustva iz mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja za situaciju koju Ukrajina danas ima s Donjeckom i Luhanskom", rekao je.
"Razgovaralo se o migracijama, posljedicama ilegalnih migracija, jačanju vanjskih granica EU i nastojanjima da cijela politika jačanja vanjskih granica spriječi unutarnje migracije, čime se pridonosi i borbi protiv terorizma i sprječavanju nezakonitih kretanja u EU", rekao je danas Andrej Plenković.
