Hrvatska razmatra uvođenje novog sustava naplate na državnim cestama, prvi takve vrste na toj razini. Kako doznaje Net.hr iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Hrvatskih cesta, sustav bi obuhvatio kamionski i teretni promet.
Iako konačna odluka još nije donesena, iz resornog ministarstva potvrđuju da se ta mogućnost ozbiljno analizira. Kao razloge navode porast teretnog prometa, sve veće opterećenje državne cestovne mreže te potrebu usklađivanja s europskim zakonodavstvom.
Podaci pokazuju da broj teških teretnih vozila na državnim cestama kontinuirano raste, što dovodi do ubrzanog trošenja infrastrukture i povećanja sigurnosnih rizika.
Dodatni izazov predstavlja međunarodni tranzit, ističu iz nadležnih institucija. Naime, sadašnji sustav omogućuje stranim prijevoznicima korištenje državnih cesta bez dodatnih naknada, iako takav promet značajno opterećuje infrastrukturu koju održava država.
Kamioni sudjeluju u gotovo petini najtežih nesreća
Jedan od glavnih argumenata za uvođenje naplate odnosi se na sigurnost prometa. Prema podacima Hrvatskih cesta, posljednjih godina raste broj prometnih nesreća u kojima sudjeluju teška teretna vozila, a kamioni danas sudjeluju u prosjeku u oko 17 posto teških prometnih nesreća na državnim cestama.
Uz sigurnosni aspekt, nadležne institucije upozoravaju i na druge posljedice intenzivnog teretnog prometa - ubrzano propadanje kolnika, veće emisije štetnih plinova i dodatno opterećenje okoliša.
Zbog toga brojne europske zemlje posljednjih godina uvode sustave naplate u kojima se naknade određuju i prema emisijskim razredima vozila, kako bi se potaknulo korištenje modernijih i ekološki prihvatljivijih kamiona.
Koje bi ceste mogle ući u sustav naplate?
Konačan popis još nije definiran, no naplata bi se mogla odnositi prvenstveno na državne ceste s najvećim intenzitetom teretnog prometa, posebno na tranzitne pravce te prometnice koje povezuju međunarodne granične prijelaze, luke i ključna prometna čvorišta.
Među prometnim pravcima koji se izdvajaju kao potencijalni kandidati za budući sustav naplate nalaze se neke od najvažnijih državnih cesta u Hrvatskoj, piše Net.hr.
Tu je D1, koji povezuje Zagreb sa Splitom i predstavlja jednu od glavnih cestovnih osi u smjeru sjever - jug. Zatim, D2 odnosno Podravska magistrala, koja prolazi sjeverom zemlje od slovenske granice prema istoku.
Među važnim tranzitnim pravcima nalaze se i D5 te D7, koje imaju važnu ulogu u teretnom prometu kroz Slavoniju, dok D8 odnosno Jadranska magistrala povezuje veći dio hrvatske obale.
Na istoku zemlje izdvajaju se D34, D46 i D55 kao važni regionalni i tranzitni koridori prema graničnim prijelazima.
Na popisu su i D30 te D47 koje povezuju središnji dio Hrvatske s južnijim i istočnim područjima, kao i D53 koja predstavlja važan slavonski teretni pravac.
Među južnim prometnim koridorima nalaze se D60 i D220 koje povezuju Dalmatinsku zagoru i područje Imotskog s graničnim prijelazima prema Bosni i Hercegovini.
Ipak, iz nadležnih institucija naglašavaju kako će se pri donošenju konačne odluke voditi računa da novi sustav ne dovede do preusmjeravanja kamionskog prometa na lokalne i županijske prometnice.
Razmatra se više modela naplate
Konačni sustav još nije odabran. Hrvatske ceste za Net.hr pojašnjavaju kako se analiziraju iskustva europskih država koje već primjenjuju naplatu za teška vozila na cestama niže kategorije od autocesta.
U razmatranju su različite tehnologije - od satelitskog praćenja vozila i elektroničkih uređaja ugrađenih u kamione do sustava automatskog prepoznavanja registarskih oznaka.
Moguća je i kombinacija više modela naplate.
Slični sustavi već postoje u Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Slovačkoj i Švicarskoj, gdje se pokazalo da takvi modeli mogu smanjiti negativne učinke teretnog prometa, povećati sigurnost i učinkovitije upravljati prometnom infrastrukturom.
Koliko će koštati i kada bi mogao krenuti?
Na ta pitanja zasad nema konkretnih odgovora. Iz Ministarstva navode kako još nisu definirani rokovi početka primjene, vrijednost projekta, model financiranja ni procjene mogućih prihoda.
Prije eventualnog uvođenja potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju, prilagoditi zakonodavni okvir i donijeti potrebne odluke.
Tek nakon toga bit će poznato kolika bi bila naknada, koja bi vozila bila obuhvaćena i hoće li Hrvatska dobiti model vinjete, obračun po prijeđenom kilometru ili kombinaciju više sustava.
Za sada je jasno tek jedno - država ozbiljno razmatra mogućnost da dio troškova održavanja državnih cesta ubuduće u većoj mjeri snosi upravo teretni promet.
