Povjesničar umjetnosti i muzejski savjetnik Goran Borčić, naš sugovornik u serijalu Kako su nastali splitski kvartovi, veliki je poznavatelj oružja, plakata, medalja, značaka, pečatnjaka, fotografija, razglednica i još puno toga. Registrirao je šest svojih zbirki kao kulturno dobro Republike Hrvatske, te je autor stalnog postava nekoliko zbirki oružja.
Bio je autor brojnih izložbi fotografija na temu Splita jer je napisao foto-enciklopediju o Splitu "Povijest pisana svjetlom - Split od Prisce do Adriane" koja se sastoji od tri dijela, sa šest uveza. Split je predstavljen po gradskim predjelima s preko 8000 starih fotografija iz bogate Zbirke fotografija Muzeja grada Splita, zaključno do "VIII. Mediteranskih igara" 1979. godine s pripadajućim tekstovima.
Svaki od tri dijela ima i uvodni dio i to sve splitske gradonačelnike, kinematografe, fotografe koji su snimali grad, filmove koji su u Splitu snimani, te naposljetku u trećem dijelu i splitske osobenjake.
Dobitnik je godišnje nagrade Muzejskog društva 2019. godine za provedeni istraživački rad koji je uslijedio publikacijom, te Nagrade Slobodne Dalmacije "Emanuel Vidović" za životno djelo iz područja umjetnosti 2025. Grad Split danas ima 27 gradskih kotareva i ovoga puta obrađujemo Sjevernu luku.
Sjeverna luka se nalazi uz more uz predio uvale Duje i poluotoka Vranjica i Dujmovače, sjeverno od Brda. Na zapadu počinje lokalitetom Podbrda. Taj se dio Splita uvukao u dno Kaštelanskog zaljeva, kraj ušća rijeke Jadro, te obuhvaća poljudsku, vranjičko-solinsku i sućuraćku luku. Luka je obuhvatila i dio predjela ispred vranjičkog poluotoka. Radovi za novu splitsku luku u Vranjičkom bazenu raspisani su 1939. godine, a 1948. je podignut prvi betonski blok obalnog zida. Krupno se kamenje dovozilo brodovima s Čiova.
- S obzirom da stara gradska luka više nije mogla zadovoljiti potrebe prometa, a istovremeno joj se kapacitet povećavao u gradu su razmišljali gdje izgraditi novu luku. Pitanje datira još iz vremena Austrije s obzirom da su već onda privredni interesi grada tražili gradnju nove luke. Početkom tridesetih godina prošlog stoljeća Sjeverna luka, koja tada još nije bila u potpunosti izgrađena, godišnje je imala pet milijuna tona robnog prometa i kao takva u to vrijeme bila najveća izvozna luka na istočnoj obali Jadrana.
Borčić kaže da je do kraja 1953. godine u splitskoj Sjevernoj luci bilo izgrađeno 500 metara obalnog zida i velikim lučkim operativnim površinama kakvih nije bilo ni u jednoj luci na Jadranu. Početkom 1962. godine dovršili su se radovi na izgradnji druge etape silosa Prerade koji je mogao primiti više od 2200 vagona žitarica. Sredinom 1966. godine kod silosa u Sjevernoj luci je Konstruktor izgradio novu klaonicu, pa je Mesopromet odselio iz Lore.
