U proteklih nekoliko godina kućanstva u Europi prebrodila su veliku krizu troškova života, pogoršanu ruskim ratom u Ukrajini i postpandemijskim šokovima u ponudi. Mnoge obitelji bile su prisiljene ograničiti potrošnju, a u većini europskih zemalja potrošači su i dalje oprezni, premda se inflacija potpuno primirila. Primjetne su i promjene u standardu među europskim državama pa su se tako uspješne tranzicijske zemlje približile prosjeku EU-a dok su neke stare članice potonule znatno ispod prosjeka.
Za usporedbu životnog standarda i raspodjele dohotka koristi se medijan ekvivalentnog neto dohotka – ukupan dohodak po članu kućanstva nakon odbitka poreza i doprinosa, dakle ono što kućanstvo stvarno ima na raspolaganju za potrošnju i štednju. Uključuje to plaće, mirovine, socijalne naknade, prihode od imovine itd.
Prema podacima Eurostata, medijan ekvivalentnog dohotka u 34 europske zemlje u 2024. godini kretao se od 3075 eura u Albaniji do 50.799 eura u Luksemburgu. U Europskoj uniji, Bugarska ima najniži medijan ekvivalentnog dohotka u visini od 7811 eura, a prosjek EU-a iznosi 21.582 eura.
Hrvatsko kućanstvo s dvostruko većim dohotkom od srpskoga
Na vrhu ljestvice se Švicarska i Norveška pridružuju Luksemburgu, a slijede Danska, Austrija, Irska, Nizozemska i Belgija, sve u rasponu od 30.000 do 35.000 eura. Finska, Njemačka, Švedska i Francuska također su iznad prosjeka EU-a.
Nasuprot tome, Sjeverna Makedonija, Turska i Crna Gora nalaze se na dnu ljestvice. Unutar Europske unije, na dnu su Mađarska, Rumunjska i Bugarska s medijalnim dohotkom ispod 10.000 eura, piše tportal.
Hrvatska se s 12.344 eura godišnjeg dohotka po članu kućanstva nalazi na 57,2 posto europskog prosjeka i pri vrhu zemalja južne i istočne Europe, uz bok s Poljskom i Litvom. Prosječno hrvatsko kućanstvo ima za 45 posto viši nominalni dohodak od mađarskog, a čak dvostruko veći od prosječnog srpskog kućanstva. Po nominalnom dohotku nadmašujemo i 'staru' članicu EU-a, Grčku. Od zemalja tzv. nove Europe iznad Hrvatske su Slovenija, Latvija, Češka i Estonija.
Ključni faktori koji uzrokuju jaz između dohodaka su struktura gospodarstva i razina produktivnosti. Zemlje s velikim udjelom sektora s visokom dodanom vrijednošću, poput financija, ICT-a ili napredne proizvodnje, obično imaju razmjerno više dohotke dok one koje ovise o poljoprivredi ili jednostavnijim uslugama imaju slabiji životni standard.
Hrvati po kupovnoj moći jači od Portugalaca i Grka
Kada se medijan dohotka prilagodi standardu kupovne moći (PPS), umjetnoj valutnoj jedinici koja izjednačava ono što se novcem može kupiti u različitim zemljama, jaz među europskim zemljama se smanjuje, ali i dalje ostaje velik.
Srednji ekvivalentni neto dohodak kreće se od 5098 PPS-a u Albaniji do 37.781 PPS-a u Luksemburgu. Prosjek EU-a je 21.245 PPS-a, a u Mađarskoj (11.199 PPS-a) je najniži među članicama. Razlika između najnižeg i najvišeg u Uniji je oko 26.500 PPS-a, u usporedbi s gotovo 43.000 eura u nominalnom iznosu. Zemlje poput Poljske, Rumunjske i Bugarske postižu znatno bolje rezultate kada se dohodak mjeri u PPS-u, a ne u nominalnom iznosu.
Na ljestvici zemalja koja mjeri dohodak prema standardu kupovne moći i Hrvatska bolje kotira, nalazeći se na 21. mjestu od promatrane 34 europske zemlje.
Sa 16.277 eura godišnjeg PPS-a dostižemo 76,6 posto europskog prosjeka te se nalazimo u društvu s Estonijom i Litvom. Od zemalja nove Europe iznad Hrvatske su Slovenija, Poljska, Češka i Estonija.
Nakon prilagodbe dohodaka kupovnoj moći, iza Hrvatske se, uz Grčku i šest zemalja nove Europe, našao i Portugal, još jedna 'stara' članica EU-a.
Među 'velikom četvorkom' EU-a što se tiče gospodarstva, Njemačka i Francuska nalaze se iznad prosjeka dok su Italija i Španjolska malo ispod njega. Najbliža Hrvatskoj je Španjolska, od koje nas dijeli četiri mjesta na ljestvici ili 4500 eura po stanovniku, prenosi tportal.
