U cijelosti prenosimo pismo čitatelja portala Bol info, kapetana Ivice Karmelića koji je svjedočio ispuštanju fekalija s kruzera na Zlatnom ratu te se kao Boljanin i pomorac osvrće na ovaj veliki ekološki problem, kao i problem nedjelovanja nadležnih službi i institucija.
- Kao prvo čitateljima se ispričavam radi ovakvog naslova, nemojte ga smatrati vulgarnim i uvredljivim, jer doslovno opisuje činjenično stanje, a i jednostavno ne znam kako bi se drugačije to formuliralo (originalni naslov teksta kako ga je čitatelj naslovio je: “Jadno more ko te sere”).
Kao drugo ovaj članak je nepristran, pišem ga kao Boljanin i promatrač i turista (ne živim cijelu godinu u Bolu, pa prema nekima nemam pravo glasa). Ne pripadam ni jednoj politčkoj stranci, ne naginjem ni jednoj političkoj struji, ne bavim se turizmom niti imam bilo kakvih osobnih interesa, e, još da napomenem, svaka sličnost sa stvarnim osobama je slučajna.
20. srpnja 2019. godine, subota… svjedočio sam, onako na oko, brojci od 15-tak kruzera usidrenih na punti Zlatnog rata… isto tako i direktnom ispuštanju fekalija s kruzera, te promatranju i vizualnoj analizi boja i oblika istih, koji su se bezbrižno valjuškali na “morskome plavom žalu, gdje čarlija vjetrić mio” sa zapadne strane Zlatnog rata. Čak je i žalo u moru, dokle pogled seže, poprimilo obraštaj i sivu boju naslaga fekalnih algi… o raznoraznim mirisima neću, to ostavljam Vašoj mašti na volju.
Kao nesvrstani promatrač mogu samo reći da je strategijom razvoja bolskog turizma stvoren jedan veliki sveopći KAOS, koji očito pojedincima odgovara i u njemu plivaju ko riba u moru, ne gledajući pritom na nepovratnu štetu koja se čini i koja je već učinjena, jer čini mi se da je ovo zadnji trzaj da se nešto pokrene s mjesta i ide na bolje, jer ovakvim načinom rada i drobljenja svega i svašta u isti lonac, ne piše nam se dobro…
Ovim putem apeliram, draga gospodo, ne razvijajte više ništa, dosta ste razvili! Privatne i ostale interese ostavite po strani, učinite napokon nešto za Bol i Boljane, jer samim time što smo otočani već smo za državu građani drugog reda, a gledajući razvoj situacije zadnjih godina u svome mjestu smo postali mještani drugog reda.
Nakon ove digresije i skretanja sa teme, vraćamo se na istu, stoga vezano za ispuštanje brodskog otpada i fekalija s brodova u more i u luke, prilažem članke Pomorskog zakonika:
ZAŠTITA OD ONEČIŠĆENJA S POMORSKIH OBJEKATA
Članak 49.a
(1) Zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte, te članovi posade ili stručni radnici na nepomičnim odobalnim i plutajućim objektima moraju prilikom plovidbe ili boravka u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru, epikontinentalnom ili gospodarskom pojasu Republike Hrvatske poštovati međunarodne, europske i hrvatske propise i standarde o zaštiti od onečišćenja mora i zraka s pomorskih objekata i onečišćenja prouzročenog potapanjem s pomorskih objekata.
(2) Odredba stavka 1. Ovog članka primjenjuje se i na zapovjednika i članove posade pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti neovisno o području plovidbe.
Članak 49.b
(1) Zabranjuje se u more i na morsku obalu ispuštati i odbacivati kruti i tekući otpad, zauljene vode, fekalije i ostatke tereta s pomorskog objekta, kao i sve druge tvari koje onečišćuju more, zrak ili obalu.
Članak 49.c
(1) Plovni i plutajući objekti mogu prazniti spremišta krutog i tekućeg otpada, zauljenih voda, fekalija i ostataka tereta s broda, kao i svih drugih tvari koje onečišćuju more i obalu samo na mjestima u luci ili izvan nje gdje postoje uređaji za prihvat ovih tvari.
(2) Zapovjednik broda, osim ribarskog i javnog broda, dužan je lučkoj upravi, lučkoj kapetaniji i koncesionaru luke posebne namjene dostaviti informacije o brodskom otpadu.
(3) Informacija iz stavka 2. ovoga članka mora se nalaziti na brodu najmanje do sljedeće luke i mora biti dostupna za inspekciju.
4) Sadržaj informacije, način dostave i čuvanja, te rokove za dostavu propisuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša.
Članak 49.d
(1) Zapovjednik broda je prije isplovljenja iz luke dužan predati sav brodski otpad u lučke prihvatne uređaje.
(2) Iznimno, brod može isploviti bez predaje brodskog otpada ako iz informacije dostavljene u skladu sa člankom 49.c ovoga Zakonika proizlazi da je kapacitet za prikupljanje otpada na brodu dostatan za sav brodski otpad koji je prikupljen ili će biti prikupljen na planiranom putovanju do luke u kojem će biti predan.
(3) Ako lučka kapetanija utvrdi da bi zbog nepostojanja adekvatnih prihvatnih uređaja u luci u kojoj je brod namjeravao iskrcati otpad ili kada je ta luka nepoznata moglo doći do pražnjenja spremišta u more tijekom plovidbe, naredit će zapovjedniku plovnog ili plutajućeg objekta da prije isplovljenja iz luke ta spremišta isprazni.
(4) Ako u slučaju iz stavka 3. ovoga članka plovni ili plutajući objekt ne isprazni spremišta otpadnih ulja, talog, ostatke tereta ili druge tvari, luĉka kapetanija može mu zabraniti isplovljenje iz luke.
Članak 49.f
(1) Zapovjednik pomorskog objekta iz članka 49.a ovoga Zakona koji onečisti more, zrak ili obalu ili primijeti onečišćenje dužan je bez odgađanja izvijestiti Ministarstvo.
(2) Po dojavi o onečišćenju mora, Ministarstvo je duţno odmah izvršiti očevid, utvrditi stanje, istražiti sve okolnosti zbog kojih je došlo do onečišćenja, ako je moguće procijeniti visinu nastale štete, provesti postupak radi utvrđivanja počinitelja, te prema okolnostima slučaja pokrenuti prekršajni postupak i/ili podnijeti kaznenu prijavu sukladno propisu koji uređuje kazneni postupak.
Članak 49.g
(1) U slučaju onečišćenja mora, lučka kapetanija će zabraniti isplovljenje plovnog objekta iz luke, odnosno narediti zadržavanje plovnog objekta koji je prouzročio onečišćenje u morskim vodama Republike Hrvatske dok plovni objekt ne podmiri troškove čišćenja i druge štete nastale onečišćenjem ili dok ne položi odgovarajuće jamstvo za pokriće ovih šteta.
(2) Nastalu štetu treba utvrditi i procijeniti, ako je moguće, u nazočnosti počinitelja onečišćenja, a po potrebi i u nazočnosti vještaka i svjedoka. O obavljenom očevidu sastavlja se zapisnik.
(3) Tko počini štetu morskom okolišu dužan je nadoknaditi je.
(4) Pod štetom iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se imovinska šteta i ekološka šteta.
(5) Ekološka šteta je posebna vrsta štete koja za posljedicu ima uništenje okoliša, prirode i krajolika. Kriteriji za utvrđivanje ekološke štete su: očuvanost i izvornost prirode, stupanj zakonske zaštite, ljepota krajolika, mogućnost restitucije, bogatstvo flore i faune i slično. Ekološka šteta nadoknađuje se i kada priroda nije intaktna, u odgovarajućem opsegu.
Članak 49.h
(1) Lučka kapetanija dužna je o onečišćenju mora izvijestiti nadležno tijelo županije radi poduzimanja odgovarajućih mjera, a nadležno županijsko tijelo dužno je bez odgađanja poduzeti sve potrebne mjere radi sprečavanja širenja onečišćenja, te otklanjanja onečišćenja, kako je to utvrđeno Planom intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora.
(2) Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora, uključujući sustav opremanja i osposobljavanja za njegovu provedbu, propisuje Vlada Republike Hrvatske.
Još ćemo se osvrnuti na obveze Koncesionara luke prema Pomorskom zakoniku:
LUKE I OSTALI DIJELOVI UNUTARNJIH MORSKIH VODA
Članak 56.
(1) Luke moraju udovoljavati propisanim uvjetima sigurnosti plovidbe, sigurnosne zaštite i zaštite od onečišćenja.
(2) Lučke uprave, koncesionari luka posebne namjene, fizičke i pravne osobe i pomorski objekti koji koriste luku dužni su pridržavati se ili udovoljavati pravilima o redu u luci, sigurnosti plovidbe, zaštiti ljudskih života i zaštiti od onečišćenja koje propisuje ministar.
Članak 56.a
(1) Lučka uprava i koncesionari luka posebne namjene dužni su osigurati opremanje luke odgovarajućom opremom i uređajima za rukovanje i prihvat krutog i tekućeg otpada, ostatke tereta s plovnih objekata, zauljenih voda i fekalija kako su definirane odredbama MARPOL Konvencije 73/78 kako je izmijenjena i dopunjena, donijeti i primijeniti Plan za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta i osigurati prihvat i sakupljanje otpada s plovnih objekata.
(2) Plan iz stavka 1. ovoga članka donosi se uz konzultacije s predstavnicima korisnika luka i drugim zainteresiranim osobama i tijelima.
(3) Plan iz stavka 1. ovoga članka ovjerava nadleţna lučka kapetanija svake tri godine.
(4) Pravo na sakupljanje i zbrinjavanje otpada iz luka imaju osobe koje su za to ovlaštene posebnim propisom…
Komu se da čitati sve, vidjet će da je tu puno nedostataka ili možda nema, možda su višak fekalija ispustili prošle godine pa se sad čini da je manje, a možda su u šumi…
Ne kažem ni da izvan Hrvatske cvatu ruže, ali sve je to daleko organiziranije i uređenije, po svemu sudeći nama još nedostižno.
Strategija razvoja koja nas košta i koštat će nas i dalje, donosit će pad gostiju, ali po nečemu moramo bit jedinstveni; po skupoći, suncu, moru i nezaboravnim mirisima, a vjerovatno i okusima ljeta.
Isto tako, budite slobodni sve to ako je moguće, ako primjetite, dokumentirati slikovno, uzeti podatke plovila, tj. plovnog objekta i prijaviti Lučkoj kapetaniji u Splitu, jer konstantno s onim “biti dosadan” možemo nešto postići, a dok god budemo okretali glavu i ponašali se kao to nisu naša posla, ne tiče nas se; nećemo naprijed… a tiče nas se svih…
S poštovanjem,
Kap. Ivica Karmelić
