U Domu kulture u Tvrčićima, u Srinjinama, u petak navečer održana je svečanost predstavljanja digitalnog fonta “Poljičica” – projekta koji na suvremen način oživljava jedno od najvažnijih obilježja poljičke kulturne baštine.
Riječ je o važnom iskoraku u očuvanju pisma koje je 2023. godine proglašeno nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske, a večer u Srinjinama potvrdila je koliko je poljičica i danas snažan simbol identiteta i ponosa ovog kraja.
“Ovo je važan korak za očuvanje svijesti našeg naroda”
Okupljenima se na početku obratio predsjednik Saveza za Poljica Duško Karaman, naglasivši važnost projekta:
– Danas, nepune tri godine nakon što je poljičica proglašena kulturnim dobrom, radimo novi korak – a to je digitalni ispis. Ovo je važan korak za očuvanje svijesti našeg naroda – poručio je.
U ime Grada Omiša okupljene je pozdravio dogradonačelnik Ivan Pivčević, istaknuvši kako poljičica nadilazi svoju osnovnu funkciju pisma.
– To nije samo sredstvo zapisivanja riječi, nego i snažan simbol identiteta, povijesti i ponosa poljičkog kraja – rekao je, dodavši da digitalizacija omogućuje da ovo vrijedno nasljeđe ponovno zaživi u obrazovanju, komunikaciji i suvremenom stvaralaštvu.
Posebno je naglasio važnost uključivanja mladih:
– Upravo mlade generacije pokazuju interes i kreativnost u oživljavanju ove baštine. To nam daje sigurnost da poljičica neće ostati samo dio povijesti, nego i dio naše budućnosti.
Pismo koje povezuje Poljica sa širim slavenskim svijetom
U stručnom dijelu programa istaknuto je kako poljičica nije izolirani fenomen, već dio šire kulturne i povijesne slike. Naglašeno je da se radi o specifičnom obliku hrvatske ćirilice koji se razvio na prostoru Poljica, ali i šire, te da nosi posebnosti koje ga čine jedinstvenim u zapadnom kulturnom krugu.
Poljičica je tako još jednom predstavljena ne samo kao lokalna vrijednost, nego kao dio šire europske i slavenske kulturne baštine. Predstavljanje digitalnog fonta otkrilo je i zahtjevnost procesa njegove izrade. Projekt je uključivao analizu brojnih povijesnih izvora i dokumenata, a svaki znak pomno je oblikovan kako bi zadržao autentičnost, ali i funkcionalnost u suvremenom digitalnom okruženju.
Rad na fontu trajao je gotovo godinu dana, uz niz sastanaka i suradnju s članovima Saveza za Poljica, a temelj mu je pronađen u povijesnim dokumentima, ponajprije Poljičkom statutu.
“Ne shvaćajte poljičicu kao lokalni fenomen”
Središnji dio večeri obilježila su izlaganja stručnjaka koji su dodatno približili povijesni i kulturni značaj poljičice, ali i sam proces njezine digitalizacije.
Akademik dr. sc. Mateo Žagar istaknuo je širi kontekst razvoja pisama i upozorio da se poljičicu ne smije promatrati izolirano:
– Glagoljica je kao pismo primarno vezano uz Hrvate te je prepoznatljivo u svijetu. No kroz 20. stoljeće uspostavilo se da glagoljica nije ekskluzivno hrvatska, već je nalazimo drugdje, kao pismo ukorijenjeno u grčkom pismu.
Dodao je da se i poljičica mora sagledavati u tom širem kulturnom okviru:
– Ne shvaćajte svoje pismo samo kao lokalni fenomen. Ono je utemeljeno u grčkom pismu, a u slavenskoj adaptaciji povezuje nas sa širokim slavenskim svijetom u kojem se koristila ćirilica. Hrvatska ćirilica udomaćila se u Poljicima, u Bosni i Dubrovniku. To su tri povezana regionalna tipa, ali svaki ima svoje posebnosti.
Posebno je naglasio identitetsku snagu samog naziva:
– Poljičica ima ime prema kraju prepoznatljivom po kulturi i povijesti, a proizlazi iz snažne identifikacije naroda kakva se rijetko gdje može mjeriti sličnim intenzitetom.
Font se zasniva na Poljičkom statutu, ali...
O procesu izrade digitalnog fonta govorio je dr. sc. Filip Cvitić, koji je otkrio koliko je projekt bio zahtjevan i detaljan:
– Bilo je potrebno pronaći sve moguće izvore i dokumente koje je Savez za Poljica dao analizirati. U početku je to bio kreativni nered, tražili smo najbolju formu svakog slova za novi font.
Objasnio je kako je svaki znak nastajao kombiniranjem različitih uzora:
– Uzimalo smo dio od jednog slova, dio od drugog, treće… da bismo dobili cjelinu. Posao na tome trajao je gotovo godinu dana i odradili smo deset online sastanaka.
Naglasio je i važnost suradnje:
– Sve ovo ne bih mogao sam bez Saveza, a osobito zahvaljujem Anti Mekiniću i Damiru Vladišiću koji su bili vrlo strpljivi u radu sa mnom.
Font je, kako je istaknuo, utemeljen na povijesnim izvorima, ali prilagođen suvremenoj upotrebi:
– Temeljen je na Poljičkom statutu, ali ima autorske inačice kako bi bio harmonično napravljen kroz sva slova poljičke abecede.
Otkrio je i tehnički dio procesa:
– Sve smo radili u programu FontLab, svako slovo imalo je svoju osnovu preko koje su se prilagođavale krivulje kako bi rezultat bio funkcionalan i estetski usklađen.
Mr. sc. Snježana Kordun pozdravila je okupljene te posebno zahvalila nastavnicama s poljičkog područja koje poljičicu prenose na mlađe generacije, istaknuvši važnost obrazovanja u očuvanju ove baštine.
Večer za pamćenje uz pjesmu i dječju radost
Program su dodatno obogatili Pučki pivači župe Porođenja Blažene Djevice Marije iz Srinjina, čija je pjesma unijela poseban ugođaj u dvoranu, dok su najmlađi iz Udruge Poljička škrinjica oduševili publiku svojom izvedbom.
Upravo su djeca i mladi bili jedna od najupečatljivijih poruka večeri – potvrda da poljičica ima svoje nasljednike.
Baština koja ide u budućnost
Predstavljanje digitalnog fonta “Poljičica” pokazalo je da tradicija ne mora ostati zatvorena u knjigama i arhivima. Naprotiv, ona može dobiti novi život i pronaći svoje mjesto u suvremenom svijetu.
Večer u Srinjinama bila je više od predstavljanja jednog projekta – bila je to potvrda da Poljica svoju baštinu ne čuvaju samo sjećanjem, nego i konkretnim djelovanjem.
