Sa 152 kalorije i 8 grama masti po šalici, punomasno mlijeko dugo se smatralo svojevrsnim luksuzom, no stručnjaci poručuju da je priča mnogo složenija. U posljednje vrijeme ponovno je u središtu pozornosti jer zakonodavci i zdravstveni dužnosnici u SAD-u razmatraju njegovo vraćanje u školske jelovnike, što je potaknulo žustru raspravu o njegovoj stvarnoj nutritivnoj vrijednosti, piše Food & Wine.
Što je punomasno mlijeko i kako se razlikuje?
"Punomasno mlijeko možda zvuči kalorično, ali nutritivno se ne razlikuje toliko od opcija s manjim udjelom masti koje vidite na policama", kaže Katie Brown, registrirana dijetetičarka i predsjednica Nacionalnog vijeća za mliječne proizvode. Glavna razlika leži u količini masti i kalorija, piše Index.
Primjerice, šalica punomasnog mlijeka sadrži 152 kalorije i osam grama masti, dok mlijeko s 2% masti ima 122 kalorije i četiri grama masti. Mlijeko s 1% masti sadrži 106 kalorija i dva grama masti, a obrano mlijeko ima najmanje - 84 kalorije i nimalo masti. Te su razlike isključivo rezultat obrade.
"Sva mliječna mast uklanja se iz mlijeka, a zatim se u različitim količinama dodaje natrag prije punjenja u boce", objašnjava dijetetičarka Lauren Twigge. Punomasno mlijeko sadrži oko 3.25% mliječne masti, što je otprilike jednako prirodnom udjelu u neprerađenom kravljem mlijeku, a upravo mu ta mast daje prepoznatljiv okus i kremastu teksturu.
Zašto je punomasno mlijeko bilo na lošem glasu?
Tijekom osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća, punomasni mliječni proizvodi stekli su lošu reputaciju zbog visokog udjela zasićenih masti, za koje se vjerovalo da mogu dovesti do srčanih bolesti, objašnjava dr. Tyler J. Saunders. Međutim, novija istraživanja mijenjaju tu perspektivu.
Studija iz 2025. godine, objavljena u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition, nije pronašla značajne razlike u kardiovaskularnim rizicima između ljudi koji piju punomasno i onih koji piju niskomasno mlijeko. Istraživači su zaključili da je za zdravlje srca važnije smanjiti unos ultraprerađene hrane siromašne hranjivim tvarima nego birati između različitih vrsta mlijeka.
Dr. Saunders se slaže: "Iako visoke razine zasićenih masti u kontekstu prerađene hrane mogu biti zabrinjavajuće, čini se da zasićene masti iz cjelovitih namirnica poput mliječnih proizvoda ne uzrokuju srčane bolesti".
Je li mlijeko dobro za vas?
Mlijeko, uključujući i punomasno, pruža potpune, visokokvalitetne proteine i druge hranjive tvari koje pomažu u održavanju sitosti, podržavaju energiju i pomažu u oporavku mišića, kaže dr. Angela Holliday-Bell. Za djecu su ove dobrobiti posebno važne, a ne štete ni odraslima.
"U prvih 1000 dana života - od začeća do druge godine - brzi rast mozga ovisi o ključnim hranjivim tvarima. Mliječno mlijeko pruža sedam od 14 hranjivih tvari koje je Američka akademija za pedijatriju identificirala kao esencijalne za rani razvoj mozga", objašnjava dr. Holliday-Bell. Mlijeko također prirodno sadrži elektrolite, što ga čini iznenađujuće učinkovitim za hidrataciju - ponekad čak i boljim od vode ili sportskih napitaka. Uza sve to, mliječni proizvodi su i najpovoljniji izvor kalcija i vitamina D.
Je li punomasno mlijeko još bolji izbor?
Osim općih prednosti, punomasno mlijeko može dodatno potaknuti osjećaj sitosti, pomoći u kontroli tjelesne težine i poboljšati metaboličko zdravlje, ističe dr. Holliday-Bell, jer kombinacija masti i proteina pomaže da se duže osjećamo sito.
"Studije na djeci sugeriraju da oni koji piju punomasno mlijeko imaju manje šanse da budu pretili u usporedbi s onima koji piju mlijeko sa smanjenim udjelom masti, a velike studije na odraslima povezale su veći unos mliječne masti s manjim rizikom od dijabetesa tipa 2", dodaje ona. Dijetetičarka Twigge napominje da redovita konzumacija punomasnog mlijeka, u sklopu prehrane s kontroliranim unosom kalorija, može podržati kontrolu težine kod djece i odraslih.
Koliko punomasnog mlijeka smijemo popiti?
Iako stručnjaci mijenjaju stav o punomasnom mlijeku, i dalje naglašavaju važnost umjerenosti. Preporučuje se obično, pasterizirano mlijeko bez dodanih sladila ili aroma. Prema američkim Dijetetskim smjernicama, preporučeni dnevni unos mliječnih proizvoda (uključujući mlijeko, jogurt i sir) iznosi oko dvije šalice za djecu do 2 godine, dvije do dvije i pol šalice za djecu od 2 do 3 godine, dvije i pol šalice za djecu od 4 do 8 godina, te tri šalice za stariju djecu i odrasle. Važno je da pijenje previše mlijeka ne istisne druge hranjive namirnice iz prehrane, posebno one bogate željezom.
Kako se punomasno mlijeko nosi s biljnim alternativama?
Biljne alternative poput bademovog ili zobenog mlijeka nutritivno se značajno razlikuju. Većina ih sadrži vrlo malo proteina i često imaju duge popise sastojaka, dok je kravlje mlijeko jednostavno - samo mlijeko, obogaćeno vitaminima A i D.
"Čak i kada je [biljno mlijeko] obogaćeno, bioraspoloživost hranjivih tvari može se razlikovati od one u prirodnim mliječnim proizvodima", objašnjava dr. Saunders. Uz to, dodani zaslađivači u biljnom mlijeku mogu poništiti njihove nutritivne prednosti.
Zaključak o punomasnom mlijeku
Svaka vrsta kravljeg mlijeka pruža visokokvalitetne proteine i 12 drugih esencijalnih hranjivih tvari, što ga čini dobrim izborom za djecu i odrasle ako se konzumira umjereno. Punomasno mlijeko može pružiti i dodatne prednosti upravo zbog masti koja ga je nekada činila nepoželjnim. Stoga, ne treba se iznenaditi ako se ovaj kremasti napitak ponovno nađe na jelovnicima, jer najnovija znanstvena saznanja idu mu u prilog.
