„Treba odbaciti nepotpune i netočne interpretacije kao i optužbe za zlouporabu, imitiranje ili aludiranje. Prošek nije novi proizvod označen kao 'Prošek' samo da pobudi asocijacije na 'Prosecco'. Sličnosti u imenu proizlaze iz bogatog povijesnog i jezičnog nasljeđa koje naše dvije zemlje dijele. Nasljeđe koje treba slaviti, a ne omalovažavati i zloupotrebljavati“, poručio je danas Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu tijekom rasprave o interpelaciji u slučaju prošeka, koju je pokrenula zastupnica Mara Bizzotto, predstavnica ekstremno desne Lege, koji se protive zaštiti naziva prošeka u Europskoj uniji.
Picula je istaknuo kako dolazi iz Dalmacije, gdje se Prošek tradicionalno proizvodi stoljećima. Taj se stari naziv koristio davno prije nego što je Prosecco zaštićen u EU. Reputacija Prošeka proizlazi, prije svega, iz kvalitete koja je rezultat specifične lokalne tehnike proizvodnje.
U svojem je govoru naglasio bitne razlike između Prošeka i Prosecca, jer to nisu i ne mogu biti izravni tržišni konkurenti.
„Ova dva pića lako je razlikovati po boji, okusu, sorti grožđa, načinu, regiji proizvodnje, veličini i obliku boce, kao i po cijeni. Prosecco se proizvodi u velikim količinama, dok se Prošek prodaje u malim količinama i većinom na lokalnom tržištu. Razumno informiran potrošač, kako to propisi i navode, ne može doći u zabunu. Prosecco je aperitiv koji se poslužuje na početku obroka, dok se Prošek kao desertno vino poslužuje na kraju obroka. U skladu s tim, neka svako dobro jelo počne Proseccom, a završi s Prošekom“, tumači Picula.
Zahvalio je i Komisiji na dosadašnjem radu i na brzom odgovoru na njegovo pismo vezano uz neutemeljene pokušaje opstrukcije zaštite imena Prošek, te podsjetio kako je povjerenik Wojciechowski u odgovoru na zastupničko pitanje pojasnio da je koegzistencija proizvoda moguća, čak i u slučaju dva homonimna pojma.
„Prepoznavanje tradicionalnog Prošeka ni na koji način ne može oslabiti postojeći sustav zaštite kvalitete. Može ga samo ojačati. To bi bilo ujedno i priznanje doprinosa autohtonih proizvoda novijih država članica, budući da treba poštivati načelo da smo ujedinjeni u različitostima. Hrvatska i njeni proizvođači ne mogu i ne smiju biti diskriminirani zbog slučajeva jezičnih sličnosti. Još manje zbog činjenice da je Hrvatska najnovija članica EU. Mi se borimo za ravnopravnost, korektnost i nepristranost. To se upravo na ovakvim slučajevima dokazuje u praksi. Zbog svega toga, EU mora zaštititi male tradicionalne proizvođače autohtonih proizvoda od velikih koji pokušavaju zloupotrijebiti svoju dominantnu poziciju na tržištu. Bez takve ravnopravnosti nema ni zajedničke budućnosti“, zaključio je hrvatski zastupnik.
