Dok je kod nas i dalje tema koliko je ljudi uopće primilo i prvu dozu cjepiva protiv novog koronavirusa, u svijetu se promišlja i o tome hoće li za 6 do 12 mjeseci nakon primjene druge doze trebati još jedna. Najprije je to rekao direktor Pfizera Albert Bourla, i to ne samo kako je moguće da će treća doza biti potrebna 12 mjeseci nakon primjene druge doze, nego da bi moglo biti potrebno i godišnje docjepljivanje. Dakle, cijepljenje bi protiv COVID-19 moglo postati kao ono protiv gripe, piše Večernji list.
– Postoje cjepiva kod kojih je jedna doza dovoljna, poput dječje paralize, pa poput onih protiv pneumokoka kod kojih je također dovoljna jedna doza kod odraslih, ali postoje i ona kod kojih je potrebno cijepiti se svake godine, poput cjepiva za gripu. Novi koronavirus više izgleda kao virus gripe nego kao dječje paralize – rekao je Bourla na događaju ‘Race to Vaccinate’.
– Nadam se da ćemo ovog ljeta dobiti dopuštenje za dodatnu, booster dozu cjepiva kako bi se ljudi mogli dodatno cijepiti prije jeseni kako bi to razdoblje bilo normalno, a ne onakvo kakvo je bilo u proteklih šest mjeseci – rekao je.
Ovakve najave nisu ništa novo, zaredale su već u veljači kada je i Alex Gorsky, direktor Johnson&Johnsona, rekao kako je moguće da će se ljudi protiv COVID-19 cijepiti godišnje. I Pfizer je krajem veljače objavio kako proučavaju primjenu treće doze kod skupine ljudi koji su prvu dozu njihova cjepiva primili prije više od šest mjeseci. Razlog je izvjesna pojava novih varijanti koronavirusa SARS-CoV-2. I Stephane Bancel, direktor Moderne, rekao je nešto slično Business Insideru prošlog tjedna. I dr. Anthony Fauci, glavni američki epidemiolog i savjetnik Joea Bidena, rekao je to isto.
– Ako se pokaže da imunost od cjepiva drži godinu-godinu i pol dana, tada će vjerojatno trebati i dodatna doza – rekao je.
Imunolog Zlatko Trobonjača drži da će biti potrebna i primjena treće doze, odnosno da će biti potrebno provesti postupak docjepljivanja možda i ranije od godine dana, i to iz dva razloga.
– Prvi je razlog pojava visokozaraznih virusnih sojeva od kojih neki, poput južnoafričkoga i brazilskoga, dobrim dijelom izbjegavaju već razvijenoj imunosti protiv originalnog soja. Drugi razlog može biti posljedica pada razine protutijela u serumu imuniziranih osoba nakon šest mjeseci. Ova dva razloga u kombinaciji mogla bi dovesti do povećanja učestalosti infekcija u prethodno imuniziranih osoba, a to znači onih koji su cijepljeni ili onih koji su preboljeli bolest. Naime, u prvih nekoliko mjeseci nakon cijepljena titrovi protutijela u krvi su izuzetno veliki pa time pokrivaju i one sojeve koji donekle izbjegavaju imunosti bez obzira na to što višestruko slabije djeluju na njih nego na originalni soj. Dakle, manji neutralizacijski kapacitet protutijela nadoknađuju visokim koncentracijama. No, nakon šest ili više mjeseci od cijepljenja moguće je da bi pad titra mogao dovesti i do reinfekcije. Da bi se to spriječilo, trebat ćemo se docijepiti cjepivima posebno dizajniranima protiv novih sojeva, a pritom ponajprije mislim na južnoafričku i brazilsku varijantu. Imunost stečena protiv ovih varijanti izvrsno pokriva britansku i originalnu (wuhansku, odnosno D614G varijantu), pa bi zbog toga docjepljivanje, primjerice protiv južnoafričke, pokrilo sve ostale virusne varijante – rekao je dr. Trobonjača.
