Ekološka katastrofa koja je pogodila rijeku Zrmanju zagađenjem velikim količinama mazuta žestoko je odjeknula u javnosti, a nakon što su javno izišla i neka navodno stručna pojašnjenja o opet navodnim krivcima gdje odgovorni peru ruke, građani su pokrenuli peticiju koju upućuju Ministarstvu zaštitu okoliša i energetike, te osobno ministru Tomislavu Ćoriću, piše Morski.

“Tražimo hitno pronalaženje trajnih rješenja za sprječavanje daljnjeg zagađenja kanjona Zrmanje” stoji u naslovu peticije čijim potpisivanjem građani mogu iskazati svoju zabrinutost i nezadovoljstvo do sada provedenim mjerama sanacije na području bivše tvornice glinice u Obrovcu te tražiti od nadležnih institucija hitno pronalaženje rješenja koja će spriječiti daljnja zagađenja u budućnosti i trajno zaštititi i očuvati značajni krajobraz kanjona Zrmanje.

“Pojava mazuta u rijeci posljedica je nestručne sanacije na prostoru bivše tvornice glinice tijekom kojeg su velike količine mazuta ispuštene u tlo, odakle sada izviru za vrijeme obilnih oborina. Nestručno su sanirani i bazeni s lužinom koji će u slučaju popuštanja uništiti živi svijet u kanjonu Zrmanje zauvijek. Probleme treba rješavati hitno!”, stoji u opisu.

Za krivce predviđene kazne do 12 godina zatvora

– Inicijativu sam pokrenula ja osobno (ali sam i suosnivač udruge za obrazovanje i zaštitu okoliša Bioeduca iz Sv Filip i Jakova), ali uz potporu Zrmanja Eko grupe građana na Facebooku Zaštitimo Zrmanju Velebit i Novigradsko more. Inicijativa je krenula jutros, a do sada ju je potipsalo više od 1500 građana – ispričala je za Morski Dubravka Vitali Čepo.

Iako su se ovakvi incidenti, ali manjih razmjera, pojavljivali i u nedavnoj prošlosti, čini se da se građani ovaj put neće pomiriti s tim, pa ovaj put podsjećaju da se radi o teškim kaznenim djelima protiv zdravlja ljudi (članak 192. i članak 193. Kaznenog zakona), po kojima je za odgovorne predviđena kazna zatvora i do 12 godina!

– Potaknuti nedavnom ponovnim izlijevanjem mazuta u rijeku Zrmanju, pokrenuli smo peticiju kojom želimo potaknuti odgovorne institucije da hitno poduzmu sve potrebne mjere kako bi se kanjon zrmanje trajno zaštitio od izlijeva mazuta kao i potencijalnog izlijevanja lužine iz bivše tvornice Glinice. Prema izjavama stanovnika, većina mazuta je davno iscurila u tlo ( tijekom loše sanacije) i sada izvire iz tla za vrijeme velikih kiša. Ne znam može li se to više uopće ispumpati van, ali utvrđeno je mjesto na kojem mazut izvire, tako da bi eventualno trebalo to mjesto osigurati i biti spreman na eventualno ponovno izviranje i onda taj mazut skupljati. Poseban problem je lužina u bazenima. Ona je u tekućem obliku. Dakle mi tražimo da se na drugi način riješe bazeni s lužinom, jer ako ona iscuri, onda će to biti ekocid svjetskih razmjera. A za mazut da se vidi gdje je i koliko ga ima, te da se napravi najbolje što se može u trenutnim uvjetima – ispričala je inicijatorica ove peticije i zaključuje:



– Najgore je što se ministarstvo zaštite okoliša uopće nije uzbudilo. Kao da se ništa ne događa. Nitko nista ne poduzima. Ministar se čudi. – kaže Vitali Čepo.

Ćorić: “I na zadarskom će se području tražiti ugljikovodici”

Podsjetimo, ministar Tomislav Ćorić se u posljednje vrijeme često bavi i onim drugim dijelom naziva ministarstva – energetikom, a ta će najčešće biti u sukobu s prvim dijelom naziva ministarstva – zaštitom okoliša. Tako je Vlada Republike Hrvatske krajem siječnja ove godine donijela odluku o pokretanju postupka nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Dinarida, i to za četiri istražna prostora, od kojih je jedno na području Zadarske županije.

– Ovo je samo dokaz da se eksploatacija ugljikovodika na teritoriju Hrvatske nastavlja i da smo započeli ono što smo na početku i komunicirali a to je osim kreiranja infrastrukture, dakle alternativnih dobavnih pravaca, povećanje proizvodnje na teritoriju Republike Hrvatske. To znači za Hrvatsku prije svega činjenicu da će naša energetska ovisnost biti manja, a to je ono što s jedne strane i želimo, s druge strane u kontekstu budućeg istraživanja znači prihode lokalnoj zajednici, a u drugoj fazi i Republici Hrvatskoj ukoliko se ta istraživanja pokažu komercijalnima – kazao je tad ministar Ćorić.

Dakle, obećao on jest vaditi ugljikovodike, ali ne tako da sanira već zagađeni teren, već puno opasnije radnje po krški teren, kopati dublje, da bi sirovu naftu i zemni plin kroz isti taj teren crpio vani. Treba li analizirati što to znači za šuplje i netaknuto podzemlje iz kojeg izviru svi izvori pitke vode za stanovništvo Dalmacije?

O konkretnom incidentu Ćorić je ovih dana tek izustio:

– Onaj tko je to zabilježio, tko god je to registrirao, ima obavijestiti Državni inspektorat i Državni inspektorat postupa u skladu s tim – rekao je ministar za Dnevnik Nove TV.

Peticiju za spas Zrmanje možete potpisati OVDJE.