Prije točno 28 godina u Hrvatskoj je konstituiran prvi demokratski saziv Hrvatskog sabora. Ovaj veliki dan smo sve do 2000. godine obilježavali kao Dan državnosti, vrhovni državni blagdan koji služi slavljenju svih onih napora koje je hrvatski narod činio kroz cjelokupnu višestoljetnu povijest da očuva svoje ime i svoj identitet i u najtežim vremenima, a to je činio upravo kroz instituciju Hrvatskog sabora! - ističe predsjednik splitskog HDZ-a, saborski zastupnik Petar Škorić.
- To tijelo je bilo branik same opstojnosti hrvatskog naroda i njegovog jedinstva i upravo ovaj dan, dan kada je mlada hrvatska demokracija zaživjela, zaslužuje imati taj časni naziv. Na toj povijesnoj prvoj sjednici, uz brojne goste iz hrvatskog iseljeništva i vjerskih zajednica, za predsjednika Sabora imenovan je Žarko Domljan, a za predsjednika dr. Franjo Tuđman.
Nakon toga je uslijedila sveukupna nacionalna euforija na prepunom Trgu bana Jelačića gdje je, uz pjesmu i brojne hrvatske barjake, hrvatski narod obilježio taj veliki povijesni dan i još jednom pokazao svoju želju za ostvarenjem hrvatske neovisnosti i suverenosti.
Vlast na čelu sa Ivicom Račanom i Stipom Mesićem je, kako bi i na simboličan način izbrisala sve ono što se veže za prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, izmijenila Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj te ukinula 30. svibnja kao Dan državnosti.
Ovaj dan je i dalje, neovisno o jako štetnom i nerazumnom potezu SDP-ove koalicijske vlasti, u kolektivnoj memoriji hrvatskog naroda ostao vrhovni hrvatski blagdan. Danas živimo u razdoblju kada postoji više državnih blagdana kojima obilježavamo događanja s početka 90-ih godina, a kolektivna svijest i emocija je u potpunosti razvodnjena. Očigledno je kako veliki broj hrvatskih građana uopće ne zna točan datum Dana državnosti, kao ni ostalih državnih praznika, a dobar dio ne poznaje povijesne događaje koji su se na te dane zbili.
Čak je i idejni tvorac tog novog koncepta uređenja državnih blagdana Ivo Škrabalo u više navrata izjavio kako mu je žao što je takav prijedlog prihvaćen.
Ovim putem želim izraziti želju i volju većine hrvatskih građana, a to je da Vlada Republike Hrvatske pokrene proceduru izmjena i dopuna Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj i ponovno 30. svibnju da naziv Dana državnosti. Smatram kako bi se tim činom hrvatski nacionalni blagdani obilježavali dostojnije, a što je, imajući u vidu štetnost sadašnjeg koncepta, u ovom trenutku od velike važnosti - poručio je Petar Škorić.
