Turističko iznajmljivanje odavno je preraslo socijalnu kategoriju i pretvorilo se u rentijerstvo od kojeg se lijepo živjelo, a vlasti su prve korake počele poduzimati tek kad je to dovelo do pucanja infrastrukture u turističkim mjestima, pada kvalitete i smanjenja broja turista, upozoravaju i turistički stručnjaci dr. Sanja Čižmar i Branko Bogunović.
Samo nekoliko dana i u obiteljskom smještaju, najbrojnijoj vrsti smještaja i možda najprepoznatljivijem dijelu našeg turizma, više ništa neće biti isto. S prvim danom iduće godine, nakon Zakona o turizmu s početka ove godine, na snagu stupa još pet zakona koji donose promjene za tzv. privatni smještaj. Konkretno, za stotinjak tisuća registriranih iznajmljivača s oko 650.000 turističkih ležajeva. Nova pravila zapisana su u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada, Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o porezu na nekretnine te Zakonu o PDV-u, a novine su brojne, piše Večernji list.
Raste godišnji paušalni porez za iznajmljivače, koji i formalno postaju domaćini pod uvjetom da iznajmljuju u granicama županije u kojoj žive, iz te kategorije ispadaju vlasnici stanova u stambenim zgradama koji se bave iznajmljivanjem turistima i postaju rentijeri, a u idućih pet godina morat će pribaviti i suglasnost susjeda ako se žele nastaviti baviti tim poslom. Također, da spomenemo samo ponajveće promjene, granica za ulazak u sustav PDV-a raste s dosadašnjih 40.000 na 60.000 eura te kreće dugonajavljivani, nepopularni porez na nekretnine itd.
Pripremu novih zakona pratilo je dosta nezadovoljstva samih iznajmljivača, pogotovo iz redova onih koji turistima iznajmljuju stanove u stambenim zgradama, a održano je i nekoliko manjih prosvjednih skupova. Dizanje poreza i pooštravanje propisa teško i može proći glatko, a pogotovo nakon što se, kao što je to slučaj s obiteljskim smještajem, desetljećima uživa u blagodatima povlaštenog poreza.
Iako to iznajmljivači teško priznaju, činjenica da su se svi koji imaju nešto za iznajmiti prihvatili tog posla i da godinama na obali niču novi apartmani dokazuje da se itekako radi o unosnoj djelatnosti. U brojkama to znači da je hrvatski turizam samo od 2016. naovamo narastao više od 175.000 kreveta u registriranom privatnom smještaju, piše Večernji list.
Je li novim zakonima, uključujući Zakon o turizmu, koji Hrvatska do ove godine nikad nije imala, sve postavljeno idealno? Nije. Cilj je održiviji turizam prema svim parametrima, obuzdavanje bujajuće apartmanizacije, osiguranje reda u stambenim zgradama i povratak dijela stanova u dugoročni najam te realnije oporezivanje od dosadašnjeg, a idealnog nema. Dok jača pritisak na privatne iznajmljivače, svojevrsna apartmanizacija pod drugim se imenom, recimo, nesmetano nastavlja u sklopu hotelskih resorta.
Također, novi će zakoni ponekog i nepravedno zakinuti. Poput, recimo, umirovljenika koji nema dodatnu nekretninu, nego se ljeti seli kod djece kako bi svoj stan u Splitu iznajmljivao koji mjesec i tako podebljao umirovljenički budžet, a po novom više neće biti turistički domaćin, već rentijer. Suočen s kritikama, zakonodavac je napravio neke ustupke (povećani su, recimo, rasponi paušalnog poreza za iznajmljivače, čiji konačni iznos određuje lokalna vlast, a u zgradama se neće morati skupljati 80 posto, već 66 posto suglasnosti susjeda za iznajmljivanje), ali prijedlog da se za vlasnike samo jednog stana napravi izuzetak pa da ostanu u statusu turističkog domaćina nije prošao.
