Većina ljudi vjeruje da se mozak ne mijenja nakon odrasle dobi, osim u slučaju bolesti ili ozljede. Međutim, neurolog dr. Majid Fotuhi tvrdi da istraživanja pokazuju suprotno - mozak se može mijenjati i ostati vitalan i u starijoj dobi.
Objašnjava da su za kognitivne sposobnosti ključni hipokampus i korteks te upozorava da loše navike poput nepravilne prehrane, manjka kretanja i kroničnog stresa "znatno smanjuju te dijelove mozga, dok će se uz suprotne navike ti dijelovi znatno povećati". Ističe i da su kod njegovih pacijenata promjene bile vidljive već nakon 12 tjedana, "toliko da su to mogli vidjeti golim okom na magnetskoj rezonanciji".
Prema njegovim riječima, ljudi koji ostaju mentalno vitalni najčešće imaju sljedećih pet ključnih navika, piše Index.
Tjelesna aktivnost
Dr. Fotuhi naglašava da tjelesna aktivnost izravno utječe na mozak jer potiče rast hipokampusa i stvaranje novih neurona, proces poznat kao neurogeneza. Već nakon 12 tjedana intenzivnog vježbanja mogu se primijetiti promjene u funkciji i veličini mozga. Redovito kretanje tako pomaže jačanju kognitivnih sposobnosti i dugoročnom očuvanju mentalnog zdravlja, prenosi YourTango.
Kvalitetan san
"Spavanje je aktivan proces tijekom kojeg mozak prolazi kroz mehanizme čišćenja. Doslovno se ispire tijekom dubokog sna", objašnjava dr. Fotuhi. Upozorava da se bez dovoljno sna u mozgu nakupljaju otpadni produkti, među kojima je i amiloid povezan s Alzheimerovom bolešću. Dodaje da spavanje kraće od šest sati ne omogućuje dovoljno uklanjanje tih tvari, što može dovesti do upale i smanjenja hipokampusa.
Pravilna prehrana
Prema brojnim studijama, prehrana bogata transmastima, visoko prerađenom hranom i šećerom potiče upalne procese i negativno utječe na mozak. "Za mene je hrana lijek", kaže dr. Fotuhi. Preporučuje prehranu bogatu voćem, povrćem i mahunarkama, uz dovoljan unos vode i izbjegavanje nezdravih namirnica, jer smanjenje upale u tijelu izravno utječe i na zdravlje mozga.
Upravljanje stresom
"Ljudi su stalno pod stresom i skloni su zamišljati najgore moguće ishode", ističe dr. Fotuhi, upozoravajući da kronični stres smanjuje mozak. Naglašava da je važno kako reagiramo na stres: "Možete se žaliti koliko hoćete. Ili možete reći: 'U redu, preuzimam odgovornost za ovaj problem'". Promjenom načina razmišljanja moguće je smanjiti negativne učinke stresa, koji dodatno narušava i kvalitetu sna.
Aktivno korištenje mozga
"Mozak je poput mišića. Što ga više koristite, jači je. Vrijedi pravilo: koristi ga ili ga izgubi", ističe dr. Fotuhi. Objašnjava da prestanak učenja i izbjegavanje mentalnih izazova s godinama dovode do slabljenja mozga.
Kako bi se to spriječilo, savjetuje učenje novih vještina i izlazak iz zone komfora jer to potiče neuroplastičnost. "Time preoblikujete svoj mozak. Zato odaberite nešto što volite i vježbajte dok ne postanete dobri u tome", zaključio je neurolog.
