Ministri gospodarstva i financija Italije, Njemačke, Španjolske, Portugala i Austrije zatražili su od Europske unije uvođenje poreza na višak dobiti energetskih kompanija kako bi se ublažio udar na potrošače i državne proračune zbog novog vala rasta cijena energenata. U zajedničkom pismu upućenom europskom povjereniku za klimu Wopkeu Hoekstri, pet ministara upozorava da mjere koje pojedine države poduzimaju na nacionalnoj razini, poput prilagodbi trošarina, više nisu dovoljne bez koordiniranog europskog odgovora.
Pismo su potpisali austrijski ministar Markus Marterbauer, njemački Lars Klingbeil, talijanski Giancarlo Giorgetti, portugalski Joaquim Miranda Sarmento i španjolski Carlos Cuerpo, piše Euronews.
Traže europski instrument za financiranje pomoći građanima
Ministri smatraju da bi oporezivanje izvanredne dobiti energetskih tvrtki omogućilo financiranje privremenih mjera pomoći, osobito za građane, bez dodatnog opterećivanja javnih financija.
"To bi omogućilo financiranje privremenog olakšanja, posebno za potrošače, te obuzdavanje rasta inflacije, bez stvaranja dodatnog pritiska na proračune", navodi se u pismu. Prema njihovoj ocjeni, teret nove energetske krize mora biti raspoređen pravednije, a zajedničko europsko rješenje poslalo bi jasnu poruku građanima i gospodarstvu da Unija može djelovati jedinstveno u kriznim okolnostima.
Poziv pet ministara dolazi u trenutku snažnog rasta cijena nafte. Cijena barela brenta dosegnula je 100 dolara, dok je prije američkih i izraelskih vojnih napada na Iran 28. veljače iznosila oko 70 dolara. Dodatni pritisak na tržište stvara i učinkovito zatvaranje Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte. Time su, upozoravaju ministri, globalna tržišta suočena s poremećajem opskrbe i povećanom volatilnošću cijena.
Upravo zbog toga, rast cijena goriva već se snažno osjeća diljem Europe, a među najpogođenijim državama ističu se Njemačka, Italija i Španjolska.
Oživljavanje modela iz 2022. godine
Petorka predlaže ponovno aktiviranje i jačanje mehanizma sličnog europskom "solidarnom doprinosu" iz 2022. godine, kojim je tijekom energetske krize nakon početka rata u Ukrajini prikupljeno oko 28 milijardi eura od viška dobiti kompanija iz sektora fosilnih goriva. Ovoga puta, poručuju ministri, sustav bi trebao obuhvatiti cijelu Europsku uniju, imati čvršću pravnu osnovu i biti preciznije usmjeren prema velikim multinacionalnim naftnim kompanijama, uključujući i dobit ostvarenu izvan granica EU.
"S obzirom na aktualne tržišne poremećaje i fiskalna ograničenja, Europska komisija trebala bi brzo razviti instrument doprinosa na razini cijele EU, temeljen na čvrstoj pravnoj osnovi", ističe se u pismu. Ideja o dodatnom oporezivanju energetskih divova ima podršku i dijela ekonomista. Glavni ekonomist Triodos banke Hans Stegemen ocijenio je da su porezi na ekstraprofit "potpuno logičan potez" u situaciji kada kriza generira goleme izvanredne profite za proizvođače fosilnih goriva, izravno na štetu kućanstava i uvozno ovisnih gospodarstava, piše Euronews.
"Fiskalna politika ima jasnu ulogu u preraspodjeli tih dobitaka. Porezi na ekstraprofit su logičan izbor", poručio je Stegemen.
Komisija odbila popuštanje fiskalnih pravila
Istodobno, Europska komisija ranije je odbacila ideju privremene suspenzije Pakta o stabilnosti, čime bi državama članicama bilo omogućeno više fiskalnog prostora za suočavanje s krizom i mogućim gospodarskim usporavanjem, piše Euronews.
Zbog toga ministri sada sve snažnije zagovaraju zajednički europski porezni mehanizam kao način da se dio tereta energetske krize prebaci na kompanije koje u ovakvim okolnostima ostvaruju izvanrednu dobit, a da se pritom zaštite građani i stabilnost javnih financija.
