Nema dana, a da se iz prodaje ne povuče neki prehrambeni proizvod jer je u njemu pronađen pesticid - etilen-oksid. Čak i niske količine pesticida u hrani mogu djelovati štetno na ljudski organizam kroz godine. Tijekom uzgoja poneke namirnice tretiraju se pesticidima više od 20 puta, ali i drugim kemijskim sredstvima kako bi što dulje ostale svježe. EU stoga je u sklopu strategije „Od polja do stola" planirao prepoloviti upotrebu pesticida do 2030. No inflacijska kriza i rat u Ukrajini taj su cilj doveli u pitanje.
U voću i povrću uzgojenom u Europi pesticidi u tragovima sve su prisutniji. Objavila je to nevladina organizacija PAN Europe, a podaci se odnose na razdoblje između 2011. i 2019., piše HRT.
- Spomenuta studija koja se temelji na rezultatima analize više od 97.000 uzoraka svježeg voća otkriva da je svaki treći uzorak kontaminiran tragovima ovih opasnih pesticida, za razliku od 2011. godine, kada je 18% uzoraka bilo kontaminirano ovim pesticidima, kaže Natalija Svrtan iz udruge Zemljane staze, članice Pesticide Action Network Europe, PAN Europe.
Njihovo izvješće upućuje na činjenicu da se količina pesticida u tragovima povećala u svim vrstama voća i povrća. Odnosi se to na pesticide za koje Europa ionako planira uvesti zamjenske tvari.
- Zatražili smo momentalnu zabranu 12 najopasnijih kandidata za zamjenu, nadalje prestanak produljivanja dozvole korištenja ovih najopasnijih tvari, zatražili smo da zemlje članice počnu s procesom zamjene ovih kemikalije, te općenito bolju zaštitu potrošača od svih vrsta pesticida, kaže Svrtan.
No, jesu li to uočile i službene kontrole?
- Mi imamo našu Europsku agenciju o sigurnosti hrane koja to isto kontinuirano prati. Dapače, oni koriste iste podatke, kaže za HRT dr. sc. Brigita Hengl, dr. med. vet., iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Centar za sigurnost hrane.
- Zadnje rezultate koje je objavila su za 2020. usporedila s 2017. i došlo je do povećanja. Različit je postotak ovisno, naravno, o vrsti i hrane i samom pesticidu, ali u prosjeku se radi o povećanju od 1,7 posto, dodaje.
- Je li to problem? Mislim da se mora reći da, ako Europa očekuje da će se smanjiti pesticidi u hrani, onda je svako povećanje određena vrsta problema, kaže Hengl.
Ulaze u vodu, tlo...
Koliko ćemo smanjiti uporabu pesticida ponajprije ovisi o odlukama iz Bruxellesa. Smanjena uporaba značila bi i manje prinose, čega se boje velike poljoprivredne zemlje.
- Već je odavno poznato da pesticidi nisu samo problem zato što su štetni za zdravlje ljudi, nego su vrlo štetni za okoliš, ulaze u vodu, ulaze u tlo, štete flori, insektima, napominje Hengl.
Da pesticidi štete insektima, postane nam jasno u sezoni zaprašivanja usjeva zaredaju pomori pčela. Tako je i ove godine. Inspekcije izađu na teren, objave zaključak. A potrošači se pitaju koliko uzoraka prođe kontrole, a koliko prođe "ispod radara"?
Količina pesticida u hrani redovito se kontrolira u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar". Što su oni uočili?
- Voće koje ima kraći period uzgajanja, kao što su, na primjer, jagode, možda će imati veću količinu pesticida. Pa onda namirnice koje nam putuju iz trećih zemalja, kao što su citrusi, koji se tretiraju da bi mogli doći iz trećih zemalja do nas, odnosno da bi taj put preživjeli - te namirnice imaju malo veću količinu ostataka pesticida, kaže dr. sc. Gordana Jurak s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".
Količine ostataka pesticida koje se toleriraju u Europi manje su od količina dopuštenih u drugim zemljama svijeta.
- Ako govorimo o ostacima pesticida, nekako su više zastupljenije države izvan EU-a, treće zemlje, tu su veće dozvoljene količine pa stoga nisu u skladu s EU-om pa zbog toga ti uzorci nisu zdravstveno ispravni. U EU-u vladaju puno stroži kriteriji nego u trećim zemljama, kaže Jurak.
Što potrošači trebaju učiniti?
U istraživanju Eurobarometar pokazalo se da je kod dvije trećine hrvatskih ispitanika sigurnost hrane glavni faktor pri kupnji.
Što potrošači trebaju učiniti ako kod kuće otkriju proizvod koji je u međuvremenu povučen iz prodaje?
- Kad potrošač sazna da je kupio proizvod koji je povučen s polica, odnosno iz prodaje, naravno - obraća se trgovcu gdje je kupio. Naravno, mora imati račun da dokaže da je to stvarno tamo kupio i mora mu se vratiti novac, kaže Igor Vujović iz udruge Potrošač.
Na ostatke pesticida neki potrošači mogu razviti reakcije.
- Eventualno ako bi slučajno netko konzumirao takvu hranu može doći do nekog akutnog učinka kao što je osip, povraćanje ili možda iritacija sluznice, kaže Gordana Jurak.
No nisu samo pesticidi uzrok povlačenja hrane, piše HRT.
- Ako se radi o mesu, uglavnom se radi o salmoneli. Kod povrća se radi o salmoneli, u vrlo rijetkim slučajevima zbog listerije. Ako se radi o žitaricama, to su uglavnom mikotoksini. Imamo dosta povlačenja i zbog alergena, u kojem slučaju bilo koja hrana može doći u obzir, a najčešće se radi o kikirikiju ili, recimo, soji, kaže Brigita Hengl.
- Ako je netko pretrpio nekakve zdravstvene tegobe, onda se tu apsolutno mora aktivirati inspekcija, apsolutno privatna tužba i na sud. Nema puno okolišanja, ali nažalost da. Jer se radi o ozbiljnim stvarima, poručuje Vujović.
Ono što sve zabrinjava jest kumulativni učinak pesticida, ali i drugih kontaminanata, na dulje razdoblje.
- Savjetujemo potrošačima da kupuju proizvode od provjerenog proizvođača, definitivno da se informiraju o samom proizvodu, da čitaju deklaracije, da čitaju sastojke, alergene, kaže Vujović.
Ostatke pesticida u hrani gotovo je nemoguće izbjeći, zbog današnjeg načina proizvodnje. Ako želimo sačuvali okoliš i zdravlje potrošača, morat ćemo za smanjenje uporabe pesticida zainteresirati sve u lancu od polja do stola.
