Ivan Pernar, odnosno njegova stranka koja se zove Stranka Ivana Pernara, organizira prosvjed protiv 5G mreže. Prosvjed će se održati u Osijeku na Trgu Ante Starčevića u nedjelju, 15. prosinca.
Vijest o prosvjedu na svom je Facebooku podijelio i Ivan Pernar.
"Više od 200 znanstvenika iz cijelog svijeta uputilo je apel za obustavu uvođenja 5G mreže zbog mogućih ozbiljnih posljedica po zdravlje.
Američki senator Richard Blumenthal rekao je kako zapravo ne postoji nikakvo znanstveno istraživanje vezano za utjecaj 5G mreže na zdravlje već samo pretpostavke te se brine o tome kakav utjecaj 5G mreža ostavlja na zdravlje zbog čega je zatražio znanstvena istraživanja.
Ministrica za okoliš i energetiku Vlade regije Bruxelles, Céline Fremault o 5G mreži: "Građani Bruxellesa nisu labaratorijski miševi"
Nekoliko tisuća građna Berna prosvjedovalo je protiv uvođenja 5G mreže te pokušavaju pokrenuti inicijativu za referendum.
Gradsko vijeće Grada Osijeka, na 22. sjednici održanoj 11. listopada 2019 raspravljalo je o Prijedlogu Odluke o prihvaćanju nominacije Grada Osijeka za 5G grad. Samo tri vijećnika su sudjelovala u raspravi, a nakon vrlo kratke rasprave prijedlog je usvojen sa 22 glasa za, nitko protiv i samo jedan suzdržan.
Cijeli svijet se buni protiv uvođenja 5G mreže jer su učinci 5G mreže na zdravlje nedovoljno istraženi. Dok građani u svijetu prosvjeduju, a političari se bore protiv 5G mreže, Gradsko vijeće Grada Osijeka gotovo jednoglasno je donijelo odluku o prihvaćanju nominacije Grada Osijeka za 5G grad, odnosno uvođenje 5G mreže bez da zapravo išta znaju o tome (što su neki vijećnici i potvrdili)", stoji u pozivu na ovaj događaj na Facebooku.
Teorije zavjere o 5G mreži
5G mreža jedna je od najnovijih tema za teoretičare zavjere. U Hrvatskoj o navodnim opasnostima 5G mreže najviše je govorio Živi zid, stranka u kojoj je Pernar član do prije nekoliko mjeseci. Jasno, kako to često biva kod takvih stvari, priče o štetnosti 5G mreže su najobičnija nagađanja i nemaju uporišta u znanosti, piše Index.
Što je 5G?
5G je naziv za petu generaciju mobilne komunikacije. Ona dolazi kao nadogradnja na postojeće sustave - 4G (LTE/WiMax), 3G (UMTS) i 2G (GSM). Cilj joj je, među ostalim, omogućiti prijenos većih količina podataka i povećati povezanost i gustoću uređaja koji će se moći priključivati u mrežu. Istovremeno bi trebala smanjiti kašnjenje, potrošnju energije i cijene.
Prema najavama operatera, komunikacijska mreža 5G trebala bi omogućiti masovno umrežavanje interneta, transformirati živote i poslovanje ljudi te postati temelj razvijenim pametnim digitalnim društvima. Ona bi, primjerice, trebala podržavati robote na daljinsko upravljanje, dronove koji u stvarnom vremenu šalju povratne informacije službama koje njima upravljaju, pametne domove opremljene velikim brzinama komunikacije, sigurne automatizirane automobile i sl.
Za gospodarstvo bi trebala značiti bržu digitalizaciju, rast BDP-a po glavi stanovnika i tisuće novih radnih mjesta godišnje.
Druga faza gotova do ožujka
Prva faza, nazvana Release-15 koja je u završnoj fazi, treba omogućiti ranu komercijalnu upotrebu 5G mreže. Druga faza, Release-16, trebala bi biti dovršena do ožujka 2020., kada će organizaciji International Telecommunication Union (ITU) biti predstavljena kao tehnologija IMT-2020. Komercijalna uporaba na svjetskoj razini trebala bi krenuti 2020. No neke velike kompanije, poput T-Mobilea, Vodafonea te kineskog i korejskog Telecoma, već su provele probna lansiranja tehnologije u brojnim zemljama od Kine preko SAD-a do Njemačke i Hrvatske. Štoviše, početkom prosinca 2018. svi operateri u Južnoj Koreji istovremeno su pokrenuli usluge 5G.
IMT-2020 treba omogućiti brzine od 20 gigabita u sekundi koje će se ostvariti elektromagnetskim valovima frekvencija od 15 GHz i više.
Hrvatski Telekom u srpnju 2018. objavio je da je dovršio modernizaciju radijske pristupne mreže na području Istre, čime su se stvorili preduvjeti za implementaciju mreže 5G na tom području. Istra je time postala prva regija u Hrvatskoj u kojoj je postavljena najsuvremenija oprema, javlja Index.
Strahovi i prosvjedi
U rujnu 2017. pokrenuta je peticija koju je inicijalno potpisalo 180 znanstvenika iz svijeta, a kojom se od EU-a traži da odgodi uvođenje tehnologije 5G, dok se njezine moguće negativne posljedice po zdravlje ne istraže podrobnije. Ovu peticiju prenijeli su i neki naši mediji, osobito tzv. alternativni.
Upravo su na tu peticiju ciljali i živozidaši u svom jučerašnjem obraćanju. Kazali su kako se "neuređeni sustav sada želi nadograditi za 5G mrežu iako je više od 200 znanstvenika iz 40 zemalja uputilo apel UN-u i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji da se pričeka s njezinih uvođenjem jer nisu do kraja istraženi mogući negativni učinci po ljudsko zdravlje".
U istom mjesecu, rujnu 2017., Mill Valley, grad u susjedstvu San Francisca u Kaliforniji, zabranio je da se u naseljenim područjima postavljaju veći i manji odašiljači koji bi trebali omogućiti korištenje 5G. Slično se dogodilo u još nekoliko drugih gradova.
Stručnjaci zdravstvenih organizacija i agencija za telekomunikacije smatraju da djelovanje 5G treba pozorno pratiti i istraživati, no ističu da strahovi navedeni u peticiji postoje još od uvođenja tehnologije 2G u 1980-ima, unatoč tome što ih brojna znanstvena istraživanja koja su do danas provedena nisu potvrdila. Za sada nije jasan ni mehanizam kojim bi trenutno dozvoljene razine zračenja mogle uzrokovati zdravstvene probleme.
Što treba znati o zračenju?
Riječ zračenje ima zlokoban prizvuk jer se obično povezuje s nuklearnim i rendgenskim zračenjima koja u većim dozama mogu uzrokovati oštećenja DNA i tumore. No treba imati na umu da postoje mnoge vrste zračenja, od kojih je većina neutralna ili čak povoljna za živa bića. Primjerice, mi ljudi kao i većina životinja i biljaka, svakodnevno se kupamo u obilju zračenja koje stiže sa Sunca. Biljkama je to zračenje, među ostalim, važno za fotosintezu, dok nama ljudima omogućuje stvaranje vitamina D, zaštitu od raka i podizanje razina serotonina, hormona sreće. No opet, prevelike količine jakog Sunca, osobito UV zraka, mogu uzrokovati rak kože. Drugim riječima, sve ovisi o snazi i vrsti zračenja.
Kada je riječ o mogućoj štetnosti zračenja, važno je istaknuti da postoji velika razlika između ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja. Ionizirajuće uglavnom pripada dijelu spektra valnih duljina kraćih od ultraljubičastog svjetla. Tu spadaju viši dijelovi ultraljubičastog dijela spektra te rendgenske i gama zrake (grafika dolje). Budući da ti elektromagnetski valovi imaju kratke valne duljine, što podrazumijeva veće frekvencije, oni po jednom kvantu, odnosno jednom fotonu, imaju dovoljno energije da iz atoma ili molekula izbace elektrone (zato se zove ionizirajuće, jer atom koji izgubi elektron postaje pozitivno nabijen ion) i na taj način oštete bazne molekule DNA. To može dovesti do opeklina, oštećenja gena, mutacija i eventualno tumorskih bolesti.
Neionizirajuće zračenje nema dovoljnu energiju za izbacivanje elektrona već eventualno samo za pobuđivanje, odnosno za njihov prelazak u viša energetska stanja. Njemu pripada niži dio ultraljubičastog dijela spektra, vidljivo svjetlo, infracrveni dio te mikrovalovi i radiovalovi. Uobičajeno se granicom između dvije vrste zračenja smatra energija fotona od 10 elektronvolti (eV). No neki smatraju da bi to trebala biti nešto viša energija od 33 eV potrebna za ionizaciju molekula vode. Važno je istaknuti da neionizirajuće zračenje neće djelovati ionizirajuće ako se poveća njegova količina ili trajanje. Ako pojedinačni foton nema dovoljnu energiju da izbaci elektrone iz atoma, neće je imati ni skupina od mnogo fotona. Viši dio spektra neionizirajućeg zračenja uzrokuje toplinske efekte odnosno zagrijavanje. Sunčeva svjetlost koja dolazi do površine Zemlje uglavnom je neionizirajuća jer atmosfera filtrira najveći dio ionizirajućeg zračenja.
Znanstvenici se ipak slažu da više frekvencije neionizirajućeg zračenja, blizu područja ultraljubičastog dijela spektra, mogu uzrokovati netoplinska biološka oštećenja slična onima koja uzrokuje ionizirajuće zračenje. No za sada još uvijek nije razjašnjeno mogu li štetne efekte imati netoplinski efekti značajno nižih frekvencija kao što su mikrovalovi, milimetarski valovi i radiovalovi. Za to za sada ne postoje uvjerljivi dokazi.
Upozorenje WHO-a
Agencija Svjetske zdravstvene organizacije International Agency for Research on Cancer (IARC) nedavno je radijske frekvencije kakve se koriste u mobilnoj telefoniji klasificirala kao moguće kancerogene.
Budući da je zaključila da su dokazi za postojanje povezanosti između izloženosti velikim razinama uporabe mobitela i povećanja broja tumora mozga ograničeni, odnosno da se ne može isključiti pogreška ili pristranost, te da je povezanost s drugim vrstama tumora nedovoljna da bi se mogla smatrati adekvatnom, rizik je svrstala u kategoriju 2B i pozvala na provođenje daljnjih istraživanja.
Crveno meso i suhomesnati proizvodi spadaju u višu kategoriju
Podsjetimo se, čisto radi ilustracije, da u kategoriju dokazano kancerogenih tvari 1A spadaju, među ostalim, alkohol, crveno meso i suhomesnati proizvodi, dok u kategoriju moguće kancerogenih 2B, među ostalim, spadaju mješavine tvari kao što su ekstrakt lista aloe vera, ukiseljeno povrće te pare benzina i dizela.
Mobiteli i mikrovalne pećnice
Elektromagnetski valovi koji se koriste u mobilnim komunikacijama kreću se u rasponu od 450 do 2000 MHz, što znači da spadaju u područje tzv. mikrovalova čije se valne dužine kreću između 33 cm i 1 mm, a frekvencije od 1 do 300 GHz. Ovi valovi mogu uzrokovati zagrijavanje, ali samo ako njihovi izvori imaju visoke snage. Primjerice, mikrovalne pećnice rade s valovima od 2450 MHz, sličnim onima na kojima radi WiFi. Međutim, snage koje one koriste kreću se oko 700 W, dok su maksimalne snage na kojima rade mobiteli (tijekom pozivanja) stotinama puta manje, a minimalne, na kojima rade većinu vremena (tijekom mirovanja), čak tisućama puta manje.
Postojeća zakonska ograničenja za tehnologiju, koja trenutno uglavnom radi na frekvencijama od oko 900 MHz, odnosit će se i na tehnologiju 5G, odnosno za frekvencije od oko 100 GHz i valove milimetarskih duljina. A istraživanja su pokazala da valovi od 60 GHz, čak i golemih snaga od 50 W/m2, podižu tjelesnu temperaturu za samo 0,8 ºC, što je još uvijek ispod dozvoljene granice od 1 ºC.
Što su studije do sada pokazale?
Od pojave mobilne telefonije u 1980-ima do danas provedene su brojne znanstvene studije mogućih kancerogenih efekata elektromagnetskih valova koji se u njoj koriste. Neke su provedene u kontroliranim, laboratorijskim uvjetima na životinjama – uglavnom na miševima i štakorima, dok su druge, epidemiološkog tipa, pokušale utvrditi je li se povećala učestalost raznih vrsta tumora kod korisnika mobitela. Ove druge, epidemiološke, budući da su pratile ljude kroz desetljeća, adresirale su i jedan od ključnih strahova - da zračenje komunikacijskih mreža možda ima neki kumulativni efekt čak i ako nema trenutni.
Jedna od najpoznatijih je velika danska studija koja je provedena na uzorku od 420.095 ljudi koji su koristili mobitele od 1982. do 1995. Njezini rezultati pokazali su da se pojavnost tumora među korisnicima mobitela u tom razdoblju smanjila, a ne povećala. Naravno, to smanjenje ne treba pripisivati korištenju mobitela već prije prestanku pušenja i drugim zdravstvenim odlukama. Ona je također pokazala da pojavnost tumora nije ovisila o količini korištenja mobitela, piše Index.