Početkom godine na snagu je stupio Zakon o upravljanju i održavanju zgrada donijevši mnogo novina u dotad zakonski prilično neuređen područje. Zakon je to koji se tiče gotovo dva milijuna ljudi u Hrvatskoj koji žive u stambenim zgradama.
U prvom redu, stambene zgrade postale su pravni subjekti, a predstavnici suvlasnika (stanara) u njima dobili su značajno šire ovlasti, ali i obveze, odnosno znatno veću odgovornost.
Upravo to je pokolebalo mnoge dotadašnje predstavnike suvlasnika pa su odustali od tog posla, što je posebno došlo do izražaja u velikim gradovima. Već sredinom veljače, mjesec i pol dana nakon stupanja na snagu novog Zakona, govorilo se o masovnim ostavkama predstavnika suvlasnika diljem Hrvatske. Direktorica pravne službe Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva (GSKG) Andrea Markešić izjavila je tada RTL-u da je dotad samo u Osijeku stotinjak predstavnika suvlasnika dalo ostavke, a da će broj ostavki u Zagrebu biti mnogostruko veći, prenosi N1.
Poziv za prinudne predstavnike
U stambenim zgradama, odnosno suvlasničkim zajednicama koje su ostale bez predstavnika najjednostavnije rješenje je izabrati novog predstavnika među suvlasnicima. Ne uspiju li ga izabrati među sobom, mogu unajmiti profesionalnog upravitelja, fizičku ili pravnu osobu registriranu za taj posao. Ako i to ne uspiju, ostaje treća mogućnost - da upravitelj zgrade sam imenuje prinudnog predstavnika. Za suvlasnike to znači dodatan trošak iz stambene pričuve jer prinudni predstavnik ima pravo na novčanu naknadu za taj posao.
Ovih je dana tportal objavio da su u Zagrebu na taj način već imenovani prinudni upravitelji u 240 stambenih zgrada. Točnije, 24 njih od kojih je svaki predstavnik u deset zgrada jer novim zakonom nije ograničen broj zgrada koje jedan predstavnik stanara može predstavljati.
"Hoće li redovno dolaziti, provjeravati krov...?"
Na stranicama GSKG-a stoji otvoren Poziv za prinudnog predstavnika suvlasnika za stambene zgrade koje ga nisu izabrale. Traženi uvjeti su da to bude poslovno sposobna fizička osoba s prebivalištem na području lokalne samouprave za koju se prijavljuje, da ima visoku stručnu spremu iz područja društvenih ili tehničkih znanosti te da se protiv nje ne vodi kazneni postupak.
Neki stanari u Zagrebu imaju podosta pitanja i nejasnoća oko prinudnih predstavnika suvlasnika.
"Nakon odlaska predstavnika stanara, našom zgradom upravlja poduzeće za upravljanje i održavanje stambeno-poslovnih objekata. A taj bivši predstavnik stanara, koji je i sam bio stanar zgrade, svake jeseni bi, primjerice, organizirao servisiranje bojlera. Dobio bi ponude ovlaštenih servisa, poslao nam ih na mail, izabrali smo najbolju i predstavnik bi organizirao dolazak. Na nama je samo bilo da budemo u stanu. I da platimo, naravno. Zanima me hoće li tako raditi i predstavnik imenovan 'po službenoj dužnosti'. Hoće li redovno obilaziti zgradu, provjeravati stanje krova i predložiti sanaciju bude li potrebe ili će doći u zgradu tek kada, recimo, krov procuri i napravi štetu stanarima", iznijela je svoje dvojbe Zagrepčanka Stanislava za N1.
Posao za koji treba puno truda i vremena
Predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Grada Zagreba Zdravko Vladanović, kojemu smo prenijeli dvojbe ove Zagrepčanke, kaže da njena pitanja pogađaju srž problema.
"Pitanje je koliko će prinudni upravitelji, koji nemaju veze sa zgradom i ne žive ondje, moći kvalitetno raditi taj posao. Neki kažu da će i prinudni predstavnik biti motiviran jer će primati naknadu za svoj posao, da će morati upoznati ljude i situaciju u zgradi. Sve to stoji, ali to nije to. Daleko je bolje imati predstavnika iz redova samih suvlasnika. Oni poznaju ljude, s njima žive i upoznati su sa situacijom u zgradi", smatra Vladanović.
Ipak, kaže da će vrijeme pokazati kakvi će biti prinudni predstavnici.
"Ima divnih ljudi koji znaju i žele raditi taj posao kako treba. Znam jednu predstavnicu suvlasnika koja ima preko 80 godina, a sama je organizirala energetsku obnovu zgrade i smanjila potrošnju grijanja za 60 posto. To što je ona napravila, ne znam bih li je uspio napraviti. To je posao u koji treba uložiti strašan trud i puno vremena", dodaje.
"Mlađi neće biti zainteresirani za to"
Vladanović kaže kako je, dok se novi zakon tek pisao, zagovarao da u njega budu uvršteni i poslovni subjekti, fizičke i pravne osobe ma kojeg formata, koji bi mogli obavljati posao prinudnog predstavnika jer će vremenom među suvlasnicima biti sve manje zainteresiranih za to.
"Mlađe osobe teško će se upuštati u taj posao, takav im je način života, a starija generacija koja još ima volje raditi taj posao polako će otpadati. Međutim, zakonodavac tada nije uvažio naš zahtjev, ali čujem da će Ministarstvo, kada se bude radila analiza učinka zakona, ipak razmotriti taj prijedlog", kaže.
Ni Vladanović, a ni Dražen Pomper, predsjednik Grupacije upravitelja Grada Zagreba i direktor tvrtke Monel koja se bavi upravljanjem stambenim zgradama, kažu kako se u javnosti ne komunicira točan broj stambenih zgrada u Zagrebu koje nemaju predstavnike suvlasnika i u kojima bi, u krajnjoj liniji, trebao biti imenovan prinudni predstavnik.
"Nije to neka strašna brojka, ali toga će biti i ubuduće jer riječ je o poslovima i obvezama koje iziskuju i vrijeme i znanje", ističe Vladanović za N1.
"U Zagrebu ima oko 14 tisuća zgrada, a procjena je da ih oko dvije tisuće nema predstavnika suvlasnika. Ali točnu brojku nitko ne zna", dodaje Pomper.
