Kupnja putem interneta danas je sve prisutna, no vratimo li se dvije godine unatrag dosta hrvatskih proizvođača i trgovina nije nudilo kupcima tu mogućnost. Suočeni s gospodarskim zaključavanjem i krizom, građani su počeli sve više kupovati putem interneta, a čak su i tržnice dobile svoju virtualnu inačicu.
"Pandemija je definitivno ubrzala trend tranzicije maloprodaje iz tradicionalnog u digitalno okruženje, iako zapravo već nekoliko godina prije pandemije vidimo kontinuirani rast udjela maloprodaje putem interneta u odnosu na ukupnu maloprodaju" rekao je tim povodom Vatroslav Škare, izvanredni prof. Katedre za marketing EFZG.
Procjenjuje se da će u 2022. godini ukupna maloprodaja fizičkih proizvoda putem interneta dosegnuti 800 milijuna eura u Hrvatskoj, ističe Škare, piše Zimo.
"Što znači da potencijal prodaje putem interneta je još uvijek daleko od iskorišten i zapravo mislim da možemo očekivati kontinuirani rast i u nadolazećim godinama."
Čak polovica građana Republike Hrvatske povremeno kupuje putem interneta, a očekivanja su da će se u sljedeće dvije do tri godine taj postotak povećati i za nekoliko posto. To će se pojaviše vidjeti i veličini potrošačkih košarica.
"Procjenjuje se da će on ove godine dosegnuti prema nekim predviđanjima oko 300 eura što je nekakav porast od 260 eura od 2020., te 280 eura od 2021. godine" ističe Vatroslav Škare.
Trend prodaje putem interneta nije prouzročila već ga je samo ubrzala virusna pandemija koja je potaknula kupce da svoju robu lakše pronađu. Srećom ta pogodnost nije prouzročila i zatvaranje fizičkih trgovina.
"Sigurno je prodaja putem interneta utjecala na pad potražnje u fizičkim prodavaonicama u nekim kategorijama pogotovo s obzirom na to da znamo da prodaja putem interneta je najbolje zastupljena u kategorijama potrošačke elektronike, proizvoda za osobnu njegu, odjeće i kućnih potrepština. Međutim, još uvijek ne možemo povezati taj rast s propadanjem određenih maloprodajnih mjesta", dodaje Škare.
Na zatvaranje fizičkih trgovina najviše je utjecala virusna pandemija koja je zbog zaključavanja gospodarstva postavila i nove potrošačke prioritete. Stoga se sa zatvaranjem poslovnica najviše suočila tekstilna industrija koja se još uvijek mora usmjeriti na sljedeće izazove.
"Kao što je kvaliteta korisničkog iskustva, kao što su procesi u digitalnom okruženju, procesi naplate, nošenje sa žalbama vezano uz probleme s dostavom itd. To je ipak jedan drugačiji način rada koji zahtjeva prilagodbu ne samo mindseta već zapravo i brojnih procesa u samom poduzeću", rekao je Vatroslav Škare.
Digitalne platforme su u Hrvatskoj najviše poslužile za povezivanje ponude i potražnje u sektoru dostave hrane i namirnica, te uslužnim djelatnostima (kao što su taxi usluge). No kako bi ta usluga u potpunosti zaživjela u Hrvatskoj treba dodatno poraditi i kvalitetnom korisničkom iskustvu.
"Kao što je izazov dostave ako su u pitanju fizički proizvodi, rješavanje reklamacija ako dođe do problema s dostavom. Dakle, rješavanje tih složenih pitanja čini razliku između uspješnih i neuspješnih", kazao je Škare.
Internetska ponuda, ali i potrošnja prepoznate su od strane mnogih kupaca, ali poduzetnika jer osim što je tako lakše kupovati, lakše je i poslovati, naročito u vrijeme kada se dosta tvrtki oslanja na rad od kuće.
"Tu je naravno i pitanje cijene koja je u onom okruženju u manjoj mjeri pod utjecajem određenih aspekata logistike kao što je imati fizičku prodavaonicu, imati veći broj zaposlenih prodavača, režijske troškove uz fizičku prodavaonicu. Međutim s druge strane zahtjeva ulaganja u tehnologiju i prije spomenute aspekte koji nisu mali", zaključuje Škare, piše Zimo.
Uložena sredstva u online prodaju poduzetnicima će omogućiti vidljivost i dostupnost kod potrošača, kao i konkurentnost na tržištu, jer u doba mobitela, tableta, ali i laptopa se sve više građana okreće transparentnim cijenama, većem izboru robe, pogodnostima, ali i trgovinama koje nemaju radno vrijeme - što u konačnici rezultira online potrošnjom.
