Svega nekoliko sati nakon što je 24. veljače započela ruska invazija na Ukrajinu, pet njemačkih ratnih brodova dobilo je naredbu da isplove prema Latviji. Zadatak - zaštita najranjivijeg dijela istočnog bloka saveza.
Naime, vojni stratezi Latviju oduvijek smatraju najslabijom točkom NATO saveza. Iznenadni dolazak njemačkih NATO snaga pokazao je kako je ruska invazija na Ukrajinu suočila diplomate, obavještajne, političke i vojne dužnosnike s činjenicom koju sigurnosni izvori nazivaju najozbiljnijom prijetnjom sigurnosti saveza još od doba Hladnog rata.
''Ova misija jasno pokazuje našu prisutnost na istočnom Baltiku'', kaže njemački pomorski zapovjednik Terje Schmitt-Eliassen, koji se nalazi u Rigi na brodu Elbe.
Planira se da čak 12 ratnih brodova NATO-a s oko 600 mornara započne s operacijom čišćenja mina idućih dana, javlja Reuters.
Tjedan dana nakon početka rata, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je na sastanku ministara vanjskih poslova kako je vrijeme nakon ruske invazije na Ukrajinu "novo normalno".
Stari principi hladnog rata ne funkcioniraju
Cijela situacija na svijetu uvelike sliči na povratak u prošlost. Osnovan 1949. godine s ciljem obrane od sovjetske prijetnje, NATO savez suočava se s povratkom na mehanizirano ratovanje, ogromnim povećanjem izdataka za obranu i potencijalno novom željeznom zavjesom koja pada diljem Europe, prenosi Dnevnik.hr.
U međuvremenu, stari principi hladnog rata više ne funkcioniraju, jer se NATO širio na istok od početka 1990-ih, uključujući u savez i bivše sovjetske države-baltičke države Latviju, Litvu i Estoniju 2004. godine.
No ono od čega svijet sada strahuje je izravan sukob NATO-a i Rusije, jer bi time došlo do globalnog sukoba, te savez razmatra je li odvraćanje od napada dovoljno, kaže za Reuters umirovljeni anonimni NATO zapovjednik.
Tako je ruska invazija pokrenula vježbu pod nazivom Schmitt-Eliassenova misija. Strahuje se da bi ohrabrena Moskva mogla okružiti nove baltičke članice i odsjeći ih od saveza. Ako zaista padne nova željezna zavjesa NATO mora osigurati da njegove nove članice ne ostanu iza nje.
Tri zemlje, s ukupnom populacijom od oko šest milijuna ljudi, imaju jedinstvenu kopnenu vezu s glavnim teritorijem saveza. Koridor od nekih 65 km stisnut je između teško naoružane ruske enklave Kalinjingrada na zapadu i Bjelorusije na istoku.
Dakle, cilj Schmitt-Eliassena je zadržati plovni put i liniju opskrbe otvorenima i za države koje nisu članice NATO-a, Finsku i Švedsku. Vjeruje se da milijuni tona starih mina, streljiva i kemijskog oružja leže na dnu plitkog Baltičkog mora, kao naslijeđe dva svjetska rata.
Mine, bilo da su stare i neeksplodirane ili svježe postavljene, mogle bi dovesti do zatvaranja plovnog puta i nestašice u zemljama Baltika. Stoga je važno da se taj dio očisti.
NATO saveznici su također premjestili pet nosača zrakoplova u europske vode, u Norvešku i na Mediteran, povećali su broj ratnih zrakoplova u zračnom prostoru NATO-a i više nego udvostručili veličinu borbenih jedinica na Baltiku i u Poljskoj, prenosi Dnevnik.hr.
No i Sjedinjene Države također prebacuju sve više vojne opreme u Europu, uključujući vozila i oružje u Belgiju, Nizozemsku, Njemačku i Poljsku. Tako bi u slučaju dolaska američkih trupa na područje Europe one mogle biti naoružane odmah.
