Kako je nastradala Melita, katamaran u vlasništvu tvrtke G&V Line Iadera, koji je doživio ozbiljnu havariju 16. lipnja 2025. godine tijekom plovidbe u zadarskom kanalu, nedaleko od Zadra, službeno će pokazati istraga, ali kockice se, neslužbeno doznajemo iz pouzdanih izvora, polako ali sigurno slažu.
Incident se dogodio uslijed olujnog nevremena koje je zahvatilo zadarsko područje, što je uzrokovalo prodiranje mora u brod i oštećenje trupa.
U trenutku havarije na katamaranu se nalazilo 38 putnika i 5 članova posade. Svi su uspješno evakuirani bez ozljeda zahvaljujući brzoj i koordiniranoj akciji spašavanja u kojoj su sudjelovali Lučka kapetanija, trajekt Jadran i posada Jadrolinije. Evakuacija je trajala oko sat vremena, a kapetan broda Melita bio je posljednji koji je napustio plovilo.
Stručnjak: "Brod je rasporila vodena sila, ali iznutra!"
Morski HR neslužbeno od pouzdanih izvora doznaje moguće razloge havarije.
"Prije nego je nastradala, Melita je morala udariti negdje. Pretpostavljam da je to bilo u kraj i negdje je počelo puštati more. Brod se počeo puniti i ušlo je 2-3 tone mora. Ono što je lupalo unutra i osjetili su putnici, to nije bio val nego morska voda koja je zbog pokreta i inercije lupala s jedne strane na drugu. Tako da brod nije puknuo zbog slabe konstrukcije, jer na takve sile bi i željezni brod pukao", kazuje izvor koji tvrdi da je siguran u to što govori, te dodaje:
"To se zove područje tzv. slobodne površine. Voda koja ulazi u brod ima kinetičku energiju i moment impulsa. Kada voda udari u unutrašnjost broda i mijenja smjer (udar s jedne na drugu stranu), dolazi do promjene impulsa, što rezultira silom.
U brodovima koji prevoze tekućine ili rasute terete, zato se u komore i spremnike grade pregrade, kako vodi ne bi dozvolili da se valja. U brodu postoje spremnici i tankovi za tekućinu, koji uvijek imaju neke pregrade da ne udaraju u površine zbog kojih voda ne može ići čas u jednu, pa čas u drugu stranu. Ako se vodi dozvoli slobodna površina, onda sila koja udara u oplate je tolika da će oštetiti i najčvršće materijale", kaže izvor i upozorava da se na oplati broda vidi skinuta boja koja implicira da je brod prethodno "negdje zaorao".
"Nitko ne treba prozivati ni Registar brodova, ni brodara ni starost broda, brod bi sigurno izdržao još, naposlijetku upravo je sišao sa škvera. Ništa drugo nema logike", zaključuje naš izvor čiji identitet, zbog trajanja istrage, ne možemo navoditi.
"Brod ne može tako puknuti, a da prethodno nije imao pukotine!"
Ovakve zaključke potvrđuje i još jedan stručnjak:
"Struktura poliestera isto radi. Mislim da se pregledom moglo ustanoviti problem. Niti jedan brod ne može tako puknuti, a da prethodno nije imao pukotine, što na rebrima, što na trupu. Imao sam slučaj broda cigareta, koji nema poliuretan ili termanto u strukturi nego samo rowing i mat, isto se kod Rovinja na valovima raspao. Vlasnik je tvrdio da je pogodio deblo, ali nije bilo ni traga udarcu! Moguće da je brod, a često se to događa, zbog težine bio tanji. Pravi trup je morao izdržati do Zadra", kaže za Morski HR.
Više detalja pročitajte na portalu Morski HR.
