Grad Split ove je u svibnju ove godine uputio javni poziv za financiranje programskih sadržaja lokalnih medija u 2023. godini. Jedan od uvjeta natječaja bio je da nakladnik ima sjedište na području grada Splita.
Krajem srpnja izašli su sljedeći rezultati, a medije koji su ostvarili pravo na financiranje iz proračuna Grada Splita kao i iznose možete vidjeti u sljedećoj tablici:
Nakon objave rezultata uputili smo upit Gradu Splitu da nam objave tko čini stručno Povjerenstvo koje je provelo proces natječaja za Grad, kao i uputu o žalbi na spomenuti zaključak o financiranju.
Iz Grada su odbili otkriti tko čini stručno povjerenstvo koje je odlučivalo o pozamašnoj cifri odobrenih javnih novaca te su naglasili da nema mogućnosti žalbe na dobiveni iznos.
Iz Pravilnika o financiranju programskih sadržaja lokalnih medija izdvajamo:
"Neovisno stručno Povjerenstvo je predloženo od HND-a i kao takvo ga je Gradonačelnik prihvatio. Pravilnikom o financiranju programskih sadržaja lokalnih medija nije previđena mogućnost prigovora za one kojima su sredstva odobrena, a ni žalba na visinu odobrenih sredstava onima kojima su odobrena", odgovorila nam je viša savjetnica za odnose s javnošću Grada Splita, Sanja Bakašun.
Inače, Dalmacija Danas odlučila je prijaviti inovativan program, dosad neviđen u lokalnom medijskom prostoru, a striktno je teritorijalno i sadržajno vezan uz Split.
Deset tema sadržajno i produkcijski obrađenih na dosad neviđeni način
Deset tema za koje smo planirali obraditi na dosad neviđen sadržaji, multimedijalni i produkcijski način nazvali smo "Skriveni Split". Tako je prijavljenim projektom bilo planirano uvođenje nove rubrike „Skriveni Split“ koja bi njegovala dokumentarističko- reporterski pristup povijesno, geografski i kulturno relevantnim „skrivenim“ temama grada Splita. Do kraja 2023. godine planirali smo izraditi 10 velikih reportaža s 10 video trailera i bogatom galerijom fotografija o svakoj temi. Galerije bi sadržavati isključivo visokokvalitetne fotografije.
"Proizvodnja videotrailera promjena je u dosadašnjem načinu oblikovanja sadržaja. Iako smo poznati po kvalitetnim reportažama s velikim fotogalerijama, ovaj je projekt orijentiran na suradnju s iznimno kvalitetnim stručnjacima čiji je cilj ponuditi dosad neviđen proizvod s ovom tematikom i kvalitetom. Tekstove će oblikovati spisateljica i urednica Fea Munitić, za lekturu i korekturu zadužena je naša suradnica, prof. Magdalena Mrčela, za fotografske i videosadržaje nagrađivani fotografi...", dio je opisa planiranog projekta.
Kako smo uvodno spomenuli, Grad je našem programu "Skriveni Split" dodijelio 41 od mogućih 100 bodova, predvidjevši financiranje u iznosu od 5.000 eura. Dijelove obrazloženja smatramo izrazito problematičnim što ćemo obrazložiti na sljedećem primjeru.
Jedna od predloženih tema našeg programa "Skriveni Split" je: HRVATSKI OLIMP - PERUN. Temu smo, zbog ograničenog broja znakova prilikom prijave kratko opisali: "Veliki božanski boj odvijao se pred samim Splitom? Zbog oskudnog znanja javnosti o praslavenskoj mitologiji prikazat ćemo boj Peruna i Velesa i hrvatski Olimp - brdo Perun". Spomenimo da reljef župne crkve u Žrnovnici sadrži prikaz za koji dio znanstvene zajednice i struke smatra da se radi upravo o prikazu "Velikog božanskog boja". Radi se o arheološkoj senzaciji na svjetskoj razini o kojoj je izvijestio HTV:
Međutim, neimenovano stručno povjerenstvo iznijelo je za nas neobjašnjivu tvrdnju unutar svoje ocjene u dijelu "Točnost i provjerenost informacija", gdje nam je dodijeljeno 5 od mogućih 10 bodova.
U komentaru povjerenstva tako stoji:
"Budući da se predviđa angažiranje stručnjaka, očekuje se da su informacije točne i provjerene. Projekt ne ukazuje na namjeru intenzivnije provjere informacija. Pogrešno oblikovana informacija vidljiva je već u projektnoj dokumentaciji. Naime, Žrnovnica nije jedino mjesto "Božanskog boja" već su svi geografski oblici, diljem Europe, na svim područjima na kojima žive Slaveni, a koji su imali brdo i ispod brda rijeku ili potok bili imenovani s obzirom na dominantne sukobe u staroslavenskoj mitologiji. Tako čak ni u ST županiji odnos Perun-Veles nije rezerviran samo na Žrnovnicu, već sličnu situaciju imamo sa brojnim drugim vrhovima Sv. Mihovil, Sv. Juta, Sv. Vid -sve su to pokrštene varijante simbola Peruna itd... ".
Ovako sročen komentar je, u najmanju ruku, zbunjujući jer povjerenstvo negira da je Žrnovnica po ičemu specifična kada je u pitanju praslavenska mitologija.
Komentar povjerenstva u neskladu sa stavom međunarodno priznatog hrvatskog znanstvenika
Vezano uz komentar povjerenstva u kojem je umanjiena važnost Žrnovnice u spomenutom kontekstu izdvajamo mišljenje pok. akademika Radoslava Katičića, koji je bio jedan od najistaknutijih međunarodno priznatih hrvatskih znanstvenika u području humanističkih znanosti, jedan od najvećih hrvatskih jezikoslovaca i član više europskih akademija znanosti te jedan od sastavljača Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika. U svim je tim područjima dao golem doprinos i ostavio neizbrisiv trag, a osobito u sintaksi i povijesti hrvatskoga književnoga jezika, slavenskoj mitologiji, bizantskoj filologiji, genetskolingvističkoj teoriji, teorijskoj sociolingvistici i ranosrednjovjekovnoj hrvatskoj povijesti. Da je bio najpozvaniji govoriti o temi prasalavenske mitologije svjedoče i napisane knjige o rekonstrukciji slavenskih i baltoslavenskih mitoloških tekstova na temelju njihovih tragova u folkloru (Božanski boj: tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, 2008.; Zeleni lug, 2010.; Gazdarica na vratima, 2011.; Vilinska vrata, 2014.).
Još 2013. u Beču je napisao pismo na temu kulturnopovijesnooj i potencijalnoj turističkoj važnosti prostora Žrnovnice, a pismo je naslovio "Svakomu koga se tiče". Možete ga pročitati u cijelosti:
Akademik Katicic
Svoje mišljenje na citirani komentar povjerenstva upitali smo spisateljicu Feu Munitić, koju smo prijavili kao suradnika u samom projektu. Fea je urednica turističko-planinarskih publikacija pri HGSS-u. Apsolvirala je biologiju na PMF-u, bavi se književnošću, esejistikom i feljtonistikom. Objavljivala je samostalna djela („Razgovor s jezikom“ u Nakladi Bošković) te članke u nekoliko revija i monografija. Objavila je knjige „Muša“ i „Babel“. Aktivno se posvećuje promidžbi i očuvanju prirodne i kulturno-povijesne baštine srednje Dalmacije.
"U obrazloženju ocjene našeg projekta dobro ste opazili da je hrvatski prostor bogat „sličnim“ topografskim situacijama „brda i potoka“ u kojima je moguće očitati stare mitske odnose, i mi se s tim zapažanjem načelno slažemo. No s obzirom na to kakav ste iz toga zaključak izveli, očito je da sadržaj vi niste razumjeli dobro.
Prvo, nije svako brdo s potokom u svome podnožju „na kojemu žive Slaveni“ bilo „imenovano s obzirom na dominantne sukobe u staroslavenskoj mitologiji“ (nije staroslavenskoj, već praslavenskoj!). Samo su ona „brda i potoci“ – da nastavimo koristeći se tom sintagmom – na kojima su podignuta svetišta bogovima stare vjere „imenovana“ po tim bogovima i samo su ti lokaliteti postali nacionalnom kulturnom baštinom. Dva su takva bitna lokaliteta u RH: Perun na Učki i Perun kod Splita.
Drugo, načelno dobru pretpostavku da je hrvatski prostor bogat krajobrazima u čiju bi se topografiju mogla očitati mitska drama ne podupiru dokazi o postojanju svetišta na tim mjestima. Naime, dokazi za štovanje na takvim mjesta kudikamo su manje brojni od svih onih mjesta na kojima bi se takvo štovanje po strukturi terena moglo pretpostaviti. Drugim riječima, jedno je „brdo“, a drugo je Perunovo svetište na (tom) brdu. Na žrnovačko-podstranskom Perunu to je svetište veoma dobro toponomastički dokumentirano.
Treće, žrnovačko-podstranski Perun i njegova tri vrha: Perunsko, Veliki Perun i Perunić te okolni prostor koji mu topografski gravitira, a u kojemu su zabilježeni mnogobrojni toponimi iz istog vremenskog sloja i konteksta (Gospe u Siti, Zmijski kamen, Žminjača, Tribišće, Rakite, Blato, Vilar, Vilanjski grad itd.) jedinstveno je očuvano pretkršćansko sakralno područje u Republici Hrvatskoj te kao takvo zavrjeđuje ne samo medijski prostor nego i status kulturno-povijesnog dobra i zaštitu na visokoj razini (postupak u tijeku). Osim topografskih i toponomastičkih tragova, u Žrnovnici je prepoznat i reinterpretiran kameni reljef iz ranog srednjeg vijeka, tzv. žrnovačka ploča „Božanski boj“, s prikazom sukoba boga Peruna i „ljute zvijeri“ Velesa, što je jedinstveni spomenik u slavenskom svijet uopće, a ne samo u Hrvatskoj.
Odgovoru po zahtjevu možemo priložiti fotografije i navode iz literature na koju se oslanjamo u svim svojim dosadašnjim prikazima. Autori su domaći znanstveni autoriteti koji su, gle čuda, baš u podnožju toga Peruna završili višegodišnji međunarodni znanstveni projekt „Sakralna interpretacija krajobraza“. Završni simpozij tog projekta „Perunov žrvanj i Jurjevo koplje“ odražavao se u Hotelu Lav i u Žrnovnici tijekom tri dana listopada 2010. Provjerite informaciju!
Reference:
1. Radoslav Katičić: Božanski boj. Zagreb / Mošćenička Draga. 2008. Ibis grafika i dr. Poglavlje: Perunovo svetište nad Žrnovnicom kod Splita (285-299)
2. Radoslav Katičić: Vilinska vrata. Zagreb. 2014. Ibis grafika. Poglavlje: Jurjevo koplje i Jurjev mač (55-67)
3. Vitomir Belaj, Juraj Belaj: Sveti trokuti. Zagreb. 2014. Ibis grafika i dr. Poglavlje: Strukture pod Mosorom (183-215)
4. https://youtu.be/XohCvz1Q_Zc „Živjeti filologiju“, dokumentarni film o R. Katičiću HTV3 12.04.2017. Posljednjih 10 minuta (50-59) posvećenih praslavenskoj mitologiji ilustrirano je snimkama i kadrovima iz Žrnovnice!".
Realizirat ćemo projekt vlastitim sredstvima
Smatramo da su dijelovi obrazloženja omalovažavajuće naravi prema našem portalu i stručnjacima koji su radili na projektu, a posebno je zbunjujuće referiranje na naš "prethodni rad".
Time se pokazuje da sadržaj projekta nije bio ono što se primarno ocjenjuje. Osim toga, smatramo da dodjela znatno manjih sredstava od onih koja su dovoljna da suradnici uopće krenu u projekt pokazuju nerazumijevanje i nepoštivanje istraživačkog novinarskog i fotoreporterskog rada i degradaciju struke.
Nadalje, ne razumijemo što je sporno u našem upitu o sastavu povjerenstva i detaljnog obrazloženja ovakve minorizacije projekta. Ako se od svakog našeg navedenog suradnika tražila opširna biografija i razrada tema i ishoda, što bi trebalo dokazati naše stručne kompetencije, isto to očekujemo od povjerenstva, a ne paušalne ocjene iz kojih članovi naše reakcije više iščitavaju dozu netrpeljivosti nego stručnosti.
Nemogućnost žalbe na rezultate i ishod sugerira da je odluka povjerenstva, za koje i dalje ne znamo tko ga čini, 100% točna, objektivna, utemeljena. Kako se to može provjeriti?
Zaključno, Dalmacija Danas za odobreni iznos od 5.000 eura ne može realizirati prijavljeni projekt na planiranom nivou. Stoga se zahvaljujemo Gradu Splitu na ukazanom povjerenju, no ovaj projekt pokušat ćemo realizirati vlastitim sredstvima u cijelosti.
Ostaje nam gorak okus u ustima da Grad Split nije prepoznao važnost predloženog projekta za zajednicu, a mi ćemo nastojati svojim čitateljima "Skriveni Split" i "Skrivenu Dalmaciju" prikazati onako kako smo i zamislili.
