Nova godina nosi i neka nova porezna pravila. Bit će izmjena u poreznim olakšicama na rad, u porezu na plaće, a možda najviše polemike izazvao je najavljeni porez na nekretnine. Večernji list donosi sve što će se u Hrvatskoj mijenjati u 2025.
Od početka iduće godine u povijest odlazi opcijski porez na vikendice, a svi će gradovi i općine morati uvesti porez na nekretnine koje ne služe za stalno stanovanje. Ako misle da trebaju biti oslobođeni obveze plaćanja takvog poreza, vlasnici druge, treće i svake daljnje nekretnine morat će do kraja ožujka 2025 godine dostaviti poreznim vlastima sredine u kojoj žive podatke i dokaze na osnovu čega traže izuzeće. No, prije ožujka, sve će lokalne jedinice do kraja veljače 2025 godine donijeti odluke o oporezivanju nekretnina na svom području, sa zonama i pripadajućim poreznim stopama. Već za 2026. i svaku narednu godinu, takva se odluka mora objaviti do sredine prosinca tekuće godine za narednu godinu.
U sredinama koje dosada nisu naplaćivale porez na kuće za odmor, primijenit će se donji iznos od 0,6 eura po četvornom metru, ne propišu li iznos novog poreza. U gradovima i općinama koje su razrezale porez na kuće za odmor, nekretnine će se, do nove odluke, oporezivati prema iznosima koji su se odnosili na kuće za odmor. Porez na nekretnine kretat će se od 0,6 do osam eura po četvornom metru, s tim što će svaka lokalna jedinica javno objaviti pravila na osnovu kojih će se donositi odluke o oslobađanju od porezne obveze. Kriteriji za oslobođenje mogu biti socijalni, ali i kvaliteta nekretnine te nepostojanje ikakve komunalne infrastrukture. Jednako tako, zakon daje mogućnost lokalnim vlastima da neke luksuzne nekretnine oporezuju i više od osam eura po četvornom metru, što će također morati navesti u svojim kriterijima.
Vlasnici koji iznajmljuju stanove podstanarima najmanje deset mjeseci na godinu, dužni su dostaviti ugovore o najmu, ako to već nisu do sada učinili, a dokazi će se morati dostavljati i za povezane članove kućanstava koji žive u nekretninama u vlasništvu članova obitelji. Hipotetski, prva rješenja o plaćanju poreza na nekretnine mogu stići već 1. travnja, no veća je vjerojatnost da će se slanje rješenja pomaknuti prema sredini godine, budući da je vlasnicima dan rok da tijekom prva tri mjeseca prijave sve relevantne podatke za oporezivanje. Poreznim će vlastima ipak trebati neko vrijeme da provjere i obrade sve dobivene podatke, a provjeravat će se i potrošnja struje i plina po stanovima, na osnovu čega se procjenjivati jesu li nastanjeni veći dio godine ili nisu. Baza za naplatu novog poreza bit će evidencije po kojima se obračunava i plaća komunalna naknada, koja će se nesmetano naplaćivati i dalje, nevezano za oporezivanje praznih nekretnina. Porezna uprava vodi i na svojim internetskim stranicama javno objavljuje sve podatke o lokalnim porezima, pa tako i podatke o stopama poreza na dohodak, kao i iznos poreza na nekretnine, te visinu paušalnog poreza na kratkoročni najam, odnosno iznajmljuje stanova i kuća turistima. Iznajmljivači će plaćati povećani paušalni porez na kratkoročni najam, porez na nekretnine, kao i komunalnu naknadu.
Najveći se porezni udar očekuje upravo na turistički najam. Ovisno o indeksu turističke razvijenosti, općine i gradovi također moraju do kraja veljače donijeti odluku o visini paušalnog poreza po krevetu. Raspon će se kretati između 150 i 300 eura godišnje po jednom ležaju za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini paušal će biti od 100 do 200 eura, trećoj od 30 do 150 eura, a u najnerazvijenijim turističkim područjima 20 do 100 eura po krevetu. Ako neka sredina ne propiše visinu paušalnog poreza primjenjivat će se srednja cijena koju je propisala hrvatska Vlada, a ona iznosi 225 eura po krevetu u najrazvijenijim sredinama, 150 eura u drugoj zoni, 90 eura u trećoj zoni razvijenosti i 60 eura u četvrtoj.
Porez na plaće
Kako se od početka iduće godine povećava osobni odbitak s 560 na 600 eura, doći će i do povećanja plaća za otprilike osam eura, a do četiri će se povećati i mirovine veće od 600 eura. Proporcionalno osobnom odbitku rastu i olakšice za uzdržavane članove obitelji, pa bi pristojno plaćen radnik s dvoje djece mogao dobiti 15 do 20 eura veću plaću temeljem olakšice za djecu. Onima koji malo zarađuju olakšice za djecu su samo papirnato pravo koje ne mogu konzumirati. Također, povećat će se i prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 50.400 na 60.000 eura temeljem čega će desetak tisuća menadžera, političara i drugih dobro plaćenih osoba dobiti oko 200 eura povišice. Država je odredila i raspone unutar kojega se lokalne jedinice moraju kretati kod propisivanja stopa poreza na dohodak, što bi nekim sredinama, kao što je Zagreb, moglo donijeti koji euro više. Općinama je postavljena gornja granica do koje mogu propisati nižu stopu poreza na dohodak na najviše 20 posto, manji gradovi na 21 posto, veći gradovi i sjedišta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto. Sad je ta stopa u Zagrebu 23,6 posto. Kod viših stopa poreza na dohodak, gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županija 32, a Grad Zagreb 33 posto. Pritom, donji limiti za nižu stopu poreza na dohodak ostaju na 15, a za višu na 25 posto. Novost je i da će povratnici, ljudi koji su živjeli i radili u inozemstvu najmanje dvije godine, biti pet godina oslobođeni obveze plaćanja poreza na dohodak ako se zaposle u Hrvatskoj, piše Večernji list
