Prerana smrt mladog ortopeda iz KBC-a Zagreb, doktora Krešimira Crnogaće, koji je prije nekoliko dana preminuo u 39. godini od karcinoma gušterače, još je jednom otvorila pitanje bolne točke hrvatskog zdravstva - palijativne skrbi. Lavinu reakcija stručne, ali i šire javnosti potaknula je objava njegove zaručnice, također liječnice, o teškim posljednjim trenucima prije njegova odlaska.
Krešimir Crnogaća otišao je u rodnom Šibeniku u zagrljaju zaručnice i majke, koja ga je držala za ruku, no nije mirno zaspao.
- On nije umirao od bolova. Da nismo primijenili tu malu količinu morfija koju jesmo, on bi osjetio da se guši na zraku, možete zamisliti kako bi to izgledalo, kaže za HRT anesteziologinja Sanja Ćosić, dr. med.
Osjetio je smrtni strah, osjetio je kraj, a to se, kaže, nije trebalo dogoditi. Sanja je zamolila za još jednu dozu morfija i nisu je dobili, i baš zato u ovim najtežim trenucima pronalazi snagu i želi potaknuti promjene.
- Za to krivim sustav koji je u cijeloj Hrvatskoj takav. Nije to šibenska bolnica, to su brojne bolnice, rekla bih da više od 90 posto bolnica diljem Hrvatske jednostavno ne pruža adekvatnu skrb umirućim pacijentima, unatoč tome što je to zadnje što možemo učiniti za umirućeg čovjeka, kaže.
Potvrđuju to i u društvu za palijativnu medicinu.
- To je jedna pretužna priča koja se nije trebala dogoditi, a nažalost nije izolirana situacija. Dobivam na mail i na svoj WhatsApp brojne upite i tužne priče obitelji i bolesnika koji su još u kontaktu - na koji način nas možete spasiti i umanjiti nam boli. Drugi veliki problem je da kod nas još uvijek postoji opiofobija, takav strah od terapije opioidima da je to nevjerojatno, kaže Vlasta Vučevac, dr. med., predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora.
Imamo sve lijekove, a Halmed je nakon 15-ak godina borbe i traženja odobrio i kapi morfija, no malo tko ih primjenjuje.
I dok doktorica Vučevac ističe da se Zakon ne primjenjuje, predsjednica anesteziološkog društva kaže - pitanje je to koje dira u osinje gnijezdo.
- Stvar je organizacije službe, stvar je educiranosti ljudi, stvar je volje i želje u pojedinim bolnicama da se to riješi. To uključuje upravo voditelje anestezioloških odjela, zavoda i klinika i ravnatelje. Trebamo stimulaciju tog rada, trebamo potporu svih viših sfera od nas samih da bi to zaista zaživjelo, kaže za HRT doc. dr. sc. Višnja Ivančan, dr. med., predsjednica Hrvatskog društva za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu, HLZ.
Očekujemo i reakciju Ministarstva zdravstva, a Sanja Ćosić za kraj ističe:
- Naša skrb zapravo ne prestaje kada prestanemo liječiti, naša skrb prestaje kada pacijent izdahne.
