Pogledi cijelog svijeta upereni su u Vatikan gdje je u tijeku izbor novog poglavara Katoličke Crkve. Nakon što je dvaput pušten crni dim, čekaju se rezultati i četvrtog kruga kardinalskog glasanja.
Prva osoba koja će izići na središnji balkon bazilike svetog Petra i izgovoriti možda i najiščekivanije riječi ovog trenutka "Annuntio vobis gaudium magnum: habemus papam!" vodeći je vatikanski diplomat, kardinal protođakon Dominique Mamberti.
Naravno, kao jedan od kardinala koji sudjeluje u izboru, nije isključena mogućnost da i sam bude izabran, ali njegovo ime nije spomenuto kao kandidata prije konklave koja će izabrati nasljednika pape Franje, izvijestio je euronews.
Tko je Dominique Mamberti?
Mamberti je dobio službu kardinala protođakona u listopadu 2024., čime je postao najstariji kardinal koji pripada redu đakona, jednom od triju redova koji čine Kardinalski zbor zajedno s redom prezbitera i redom biskupa.
Mamberti je rođen 7. ožujka 1952. u nadbiskupiji Rabat u Maroku, ali odrastao je na francuskom otoku Korzici, kamo se s roditeljima preselio u vrlo ranoj dobi. Nakon studija prava u Strasbourgu i Parizu, u Rimu je diplomirao kanonsko pravo. Imenovan je nadbiskupom Sagone na Korzici 2002., zatim apostolskim delegatom u Somaliji i apostolskim nuncijem u Sudanu i Eritreji.
Papa Benedikt XVI. pozvao ga je 2004. godine kao tajnika za odnose s državama koje predstavljaju Svetu Stolicu u međunarodnim poslovima, dužnost koju je obnašao osam godina prije nego što ga je papa Franjo 2014. godine premjestio u vatikansko pravosuđe. Sljedeće godine imenovan je kardinalom.
Papa Franjo također ga je imenovao prefektom Vrhovnog suda Apostolske signature, jednog od triju glavnih sudskih tijela Svete Stolice.
Smatraju ga jednim od vatikanskih stručnjaka za međunarodnu politiku. Uime Svete Stolice bio je na brojnim putovanjima i potpisao nekoliko bilateralnih sporazuma, uključujući onaj sa Srbijom o suradnji u visokom obrazovanju 2014. godine. Bavio se i zemljama Bliskog istoka.
Mamberti se javno zalagao za zaštitu vjerske slobode, ljudskih prava i temeljnih sloboda. Također je često osuđivao rastući sekularizam crkve, a našao se i na meti kritika LGBT+ udruga nakon što je 2013. godine rekao da podržava legitimnost "klauzule savjesti" za kršćanske poslodavce koji odbijaju usluge homoseksualcima, piše Dnevnik.hr.
