Ovo cvijeće i ove gljive ne smijete brati: Kazne u Hrvatskoj i do 26.000 eura

Iako nije sve planinsko bilje službeno zaštićeno, francuski zaštitari kažu da uništavanje lokalne flore dovodi u opasnost raznolikost prirodne baštine Savojskih Alpi i okolice. Tijekom ljeta državne će službe imati na oku brojne lokalitete kako bi očuvali prirodu, a ističu i važnost informiranja planinara o tome kako branje bilja štetno utječe na bioraznolikost.

I Hrvatska ima svoje zakone koji zabranjuju branje zaštićenog bilja kako bi se ono sačuvalo, a kazne su posebno visoke za pojedince koji ih beru za preradu i/ili prodaju.

Naša najpoznatija zaštićena planinarska biljka je runolist, koji ćete vidjeti na stijenama i travnjacima Velebita, Dinare, Risnjaka te Ličke Plješivice. Prepoznat ćete ga po gustim vunastim dlakama i bijelim cvjetovima koji izgledom podsjećaju na lavlju šapu. Nekada je, zataknut za šešir, bio simbol planinara, no danas je zakonom zaštićen, piše N1.

Velebitska degenija, koja je simbol Velebita, kao i biokovsko zvonce također nikako ne treba brati. Kitajbelov pakujac, planinski stolisnik, palagruški kupus, istarski zvončić i dubrovačka zečina, koje uljepšavaju prirodu diljem Lijepe Naše, također ne treba dirati.

U Hrvatskoj su zaštićene i neke vrste šparoga: tankolisna, morska i ljekovita šparoga, kao i brojne vrste gljiva koje su zapisane i u Crvenoj knjizi gljiva Hrvatske. Osim toga, svakog proljeća šetači, planinari i drugi zaljubljenici u prirodu podsjećaju se kako osobito treba paziti na proljetnice.

"Državni inspektorat podsjeća građane kako je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene vrste proljetnica, npr. velecvjetni kukurijek, dok je za branje proljetnica, poput visibaba, ljubice, pasjeg zuba ili drijemovca potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja", priopćili su.

Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno tražiti dopuštenje Ministarstva, što znači branje do pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma), 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima, pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena, 10 kg plodova, 0,5 kg pupova i jedan busen mahovine dnevno.

"Novčanom kaznom u rasponu od 7.000,00 do 200.000,00 kuna ovisno o težini prekršaja kaznit će se svaka fizička ili pravna osoba ako: bere, reže, sječe, iskopava, sakuplja ili uništava jedinke strogo zaštićenih biljaka, gljiva, lišajeva i algi iz prirode, kao i njihove razvojne oblike; namjerno hvata ili ubija, namjerno uznemirava posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije, namjerno uništava ili uzima jaja, namjerno uništava ili oštećuje ili uklanja razvojne oblike, gnijezda ili legla, oštećuje ili uništava područja razmnožavanja ili odmaranja strogo zaštićenih životinja iz prirode i njihove razvojne oblike; drži, prevozi, prodaje, razmjenjuje te nudi na prodaju ili razmjenu žive ili mrtve jedinke iz prirode strogo zaštićenih vrsta i njihove razvojne oblike; provodi aktivnosti i radnje sa strogo zaštićenim vrstama bez dopuštenja Ministarstva ili protivno dobivenom dopuštenju; obavlja aktivnosti koje mogu dovesti do znatnog smanjenja brojnosti jedinki u populaciji neke zavičajne divlje vrste; bez dopuštenja Ministarstva ili protivno dobivenom dopuštenju koristi zavičajne divlje vrste za čije je korištenje potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva; kada kao uzgajivač, odnosno vlasnik matične jedinke ili uzgojene jedinke strogo zaštićene životinje iz skupine kralježnjaka ne osigura označavanje te jedinke na način propisan Zakonom", obavještava Državni inspektorat, piše N1.

Drugim riječima, kazne se penju i do oko 26.545 eura, što je dodatan razlog da ostavimo prirodu u jednakom stanju u kojem smo je i pronašli.