Popodne okupano ugodnim proljetnim suncem iznad Šibenika ispred teatra su se okupljali uglavnom sredovječni muškarci u tamnim odijelima, dok se kod ugostiteljskog objekta Azimut okupljala raznobojno odjevena mladost. U teatru se 6. 3. 2026. godine u 18:00 sati svečano obilježavalo trideset i šest godina od osnutka temeljnog ogranka Hrvatske demokratske zajednice (HDZ-a). U Azimutu u isto vrijeme, ništa manje svečano, započinjala je radionica ili festival, kako tko voli, "Oko, po i apropo Crnice (Razgovori o Crnici II)".
Gradonačelnik Šibenika Željko Burić je na pripadajućoj tiskovnoj konferenciji kao najvažniju gradsku javnu politiku istakao urbanizaciju Crnice - prostora nekadašnje Tvornice elektroda i ferolegura (TEF-a) koji prirodno pripada naselju Crnica, istog prostora kojem su članovi Društva arhitekata Šibenika Bruna Alfier, Katarina Nanjara i Mate Rupić sa svojim partnerima posvetili vikend, tj. festival.
Crnica predstavlja možda čak i najveći gradski potencijal u cijeloj Dalmaciji obzirom da se radi o platou značajne površine – 26 hektara smještene neposredno uz centar grada, u cijelosti u javnom vlasništvu. Za građane kvartova Crnica i obližnjih Njivica ovo područje predstavlja nevjerojatnu šansu za rješenje raznih javnih servisa koji nedostaju. Možda bi moglo predstavljati i područje za realizaciju tako željenoga i hitno potrebnoga priuštovg stanovanja. Predstavlja šansu za sadržaje koji nedostaju gradu. Zahvaljujući činjenici da bi se Crnica trebala spojiti brzom cestom izravno na šibensku zaobilaznicu, odnosno dalje na auto-cestu, predstavlja prostor na kojem bi se mogli planirati sadržaji od regionalnog značaja. Međutim, predstavlja i turistički potencijal, budući da zauzima značajnu duljinu obale, a s njenog krajnjeg zapada puca pogled na magičnu panoramu kojom dominiraju Katedrala sv. Jakova i Tvrđava sv. Ivana. Kako bi predvidio sve sadržaje koji će na Crnicu dospjeti, skupa s prometnom mrežom, Grad je pokrenuo izradu urbanističkog plana uređenja, UPU-a. Kako je to predviđeno Zakonom o prostornom uređenju, kad se izradi prijedlog UPU-a građani će moći sudjelovati u javnoj raspravi, pa je večer u Azimutu bila zamišljena kao svojevrsna priprema za javnu raspravu.
Iskustvo s međunarodnim natječajem
Grad je već imao jedan konkretan pokušaj urbanizacije Crnice koji je, srećom po Šibenik, završio zastojem. Naime, Grad je bio raspisao međunarodni javni natječaj. U drugu fazu natječaja je kao jedini kvalificrani kandidat bio prošao zloglasni Eagle Hills Waterfront Investment LLC. U zadnji čas Orlova brda su se povukla, odnosno nisu dostavila obvezujuću ponudu, pa je pripitomljena crnička nizina ostala sačuvana za obične dalmatinske ptičice. Dakle, kako se jednom skoro opekla, sada stručna šibenska javnost puše i na hladno.
Viša savjetnica iz Zavoda za prostorno uređenje Šibensko – kninske županije Kristina Perkov je ukratko prikazala dugotrajni proces prostornog planiranja. Dizajner Marin Nižić iz Urbanog separea iz Rijeke prikazao je aktivnosti koje poduzimaju sa svojim sugrađanima kako bi više koristili zajedničke napuštene gradske prostore, a arhitektice Tea Truta i Lucia Majica iz organizacije Društvo i prostor iz Zagreba pokazale su primjere sudjelovanja građana u planiranju, ali sudjelovanja građana u fazama planiranja puno prije javne rasprave.
Šetnja prirodom i sjećanjima Crnice
Ljetni sutradan u šetnju “Po Crnici” i njenoj novoj prirodi zainteresirane građane, male i velike, te njihove kućne ljubimce poveo je legendarni šibenski profesor Milenko Milović. Legendarni jer je Milović dobitnik Antuna - nagrade gimnazije Antuna Vrančića za najbolje profesore i učenike koja se dodjeljuje na još jednom šibenskom, sada već tradicionalnom festivalu – znanja. Milović je pravi znalac svega što raste po Dalmaciji. Naravno, Milović zna i prepoznaje i sve svoje bivše učenike kojih je bilo među šetačima.
Na Crnici zelenilo raste, osim iz zemlje, iz betona, iz preostalih brda troske obogaćene manganom i drugim rijetkim kemijskim elementima, u bari nastaloj u ostacima betonskih bazena... Priroda postepeno, ali sigurno zauzima prostor, kako autohtonim vrstama kao što su smriče i česmine, tako i uvezenim, često ukrasnim vrstama kao što su grmovi junipera, pitospore i dr. Crnica je poprimila iznenađujuće osebujnu bioraznolikost!
Kasnije se prikupljala memorabilija sudionika koji su donosili svakakve zanimljive predmete za koje je predviđeno da postanu arhiv Crnice, odnosno arhiv povijesti TEF-a čiji je grandiozni pogon nekoć stajao na tom prostoru, u kojem su radile na iljade Šibenčanki i Šibenčama, a koji je gotovo u cijelosti uklonjen.
Za nedjelju 7. 3. 2026. godine, počevši od 11:00 sati u Narančastoj zgradi, predviđeno je druženje tijekom kojeg će se napraviti dokumentacija o zajednički provedenom vremenu, o relativno nedavnoj povijesti ovog važnog prostora, važnog kako za daljnji razvoj grada, tako i za identitet kojeg se duguje upravo postojanju TEF-a. Sveukupne aktivnosti trebale bi se zaključiti izložbom. Iako u pozivu stoji da su prijave obavezne (na email udrugaiii@gmail.com), čini se kako neće biti prijekog suda ako se koji zainteresirani putnik namjernik pojavi na završnom danu ovog neobičnog, ali izuzetno poučnog i simpatičnog festivala.
