Vožnja s isteklom vozačkom dozvolom ne znači samo prekršaj i novčanu kaznu, nego može imati i puno ozbiljnije financijske posljedice. Najveći problem nastaje u situaciji kada vozač s nevažećom dozvolom uzrokuje prometnu nesreću – tada trošak štete može završiti na njegovim vlastitim leđima, i to unatoč tome što ima uredno plaćeno osiguranje.
Kako piše HAK, mnogi pretpostavljaju da ih polica autoosiguranja štiti u svim okolnostima, no zakon predviđa drukčije. Ako vozač u trenutku nesreće nema važeću vozačku dozvolu, osiguravajuće društvo može isplatiti štetu oštećenoj strani, ali zatim ima pravo tražiti povrat tog iznosa od vozača koji je skrivio nesreću. Drugim riječima, osiguranje će pokriti štetu, ali će novac naknadno potraživati od vas. Postoji doduše ograničenje, jer regresni zahtjev ide najviše do iznosa 12 prosječnih neto plaća u Hrvatskoj, no i to može predstavljati vrlo ozbiljan financijski udar.
Prema dostupnim podacima, prosječna neto plaća iznosi oko 1.400 eura, što znači da potencijalni trošak može doseći iznos od približno 17.000 eura. Uz to, vozač koji upravlja vozilom s isteklom dozvolom čini i prometni prekršaj te riskira dodatnu novčanu kaznu od 130 eura.
Stare, papirnate "roze" dozvole izdavale su se bez vremenskog ograničenja...
Važno je znati i rokove važenja vozačke dozvole. Za većinu kategorija, uključujući AM, A1, A2, A, B, BE, F i G, dozvola se izdaje na razdoblje od deset godina. Za profesionalne kategorije poput C, D i srodnih, rok je kraći i iznosi pet godina, uz obvezan liječnički pregled pri svakom produljenju. Ako je zdravstveni pregled bio uvjet već prilikom izdavanja dozvole, može biti potreban i kod produljenja bez obzira na kategoriju.
Sudska praksa dodatno potvrđuje koliko je ova obveza ozbiljna. Stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske jasan je: vozačka dozvola je službeni dokument koji daje pravo upravljanja vozilom, a kada istekne to pravo prestaje. U tom slučaju vozač se pravno tretira kao da vozi bez dozvole. Zbog toga se "zaborav" ne smatra bezazlenim propustom. Iako mnogima djeluje nepravedno da se administrativna pogreška kažnjava tako strogo, zakon polazi od toga da je vozač odgovoran za valjanost svojih dokumenata.
Zanimljivo je i da su nekada vozačke dozvole vrijedile znatno dulje. Stare, papirnate "roze" dozvole izdavale su se bez vremenskog ograničenja, odnosno do 65. godine života vozača, ako nije bilo zdravstvenih prepreka. Danas to više nije slučaj, iako takve dozvole još vrijede najdulje do 19. siječnja 2033., sukladno važećim propisima.
