Tržište automobila vrlo je osjetljivo na globalne gospodarske izazove, promjenljivu političku situaciju i pooštravanje propisa o emisijama. U nekim godinama bilježi se visoka kupovna aktivnost, dok su u drugim kupci prisiljeni radikalno promijeniti svoje navike. Određeni trendovi stručnjacima omogućuju da već sada predvide što nas čeka tijekom 2025. CarVertical je analizirao kakve promjene očekuje tržište automobila u ovoj godini i što trebaju znati oni koji planiraju kupiti vozilo. Na tržištu automobila još se uvijek osjećaju učinci globalne krize poluvodiča, iako se čini da je ona stvar prošlosti. No, u razdoblju između 2021. i 2022. godine poremećaji u lancu opskrbe doveli su do znatno manjeg broja novih automobila proizvedenih diljem svijeta. "Fluktuacije na tržištu novih automobila izravno utječu na segment rabljenih automobila. Trenutačno postoji primjetan manjak vozila proizvedenih u razdoblju između 2021. i 2022. godine, a taj će problem i dalje biti prisutan. U kategoriji automobila starih tri do četiri godine jednostavno neće biti izbora", kaže Matas Buzelis, stručnjak za automobilsko tržište iz tvrtke za podatke o automobilima carVertical, piše Večernji list.
Ova situacija dovest će i do poskupljenja automobila starih 3-4 godine. Podrazumijeva se da će tu pojedinci (ponovno) nepošteno odigrati te će dodatno napuhati cijene gotovo novih automobila tako što će im krivotvoriti kilometražu, skrivati oštećenja ili druge nedostatke. Kupci moraju biti svjesni da na tržištu nedostaje mlađih rabljenih vozila te da ponuda koja se čini predobra u većini slučajeva nije baš tako dobra. Stoga bi prije kupnje trebali kritički procijeniti stanje automobila, provjeriti njegovu povijest i osigurati da su podaci o vozilu koje prodavač iznosi točni.
Tržišta i novih i rabljenih automobila globalno su teško pogođena inflacijom i rastućim kamatnim stopama. Mnogi su se vozači stoga odlučili za jeftinije automobile ili su odgodili kupnju za bolja vremena. Međutim, uz stabiliziranje kamatnih stopa tijekom 2024. godine, očekuje se da će tržište automobila oživjeti u ovoj godini, odnosno da će se ponašanje kupaca promijeniti. Tražit će i nešto skuplje aute, no pitanje je koliko će se u taj trend uklopiti električni auti. Nerazvijena javna infrastruktura za punjenje i visoki troškovi usporavaju rast tržišta električnih vozila. Iako neki vozači možda žele kupiti električni automobil, više cijene u usporedbi sa sličnim dizelskim i benzinskim modelima i dalje obeshrabruju. U većini zemalja, zbog nedostatka stanica za punjenje te cijena na javnim punionicama, električna vozila biraju uglavnom oni koji ih mogu puniti kod kuće. "Na potražnju za rabljenim električnim vozilima također bi mogla značajno utjecati sve veća popularnost jeftinih kineskih električnih automobila u Europi. Međutim, nejasno je hoće li vozači ulagati u ove modele, s obzirom na neizvjesnost u pogledu njihove pouzdanosti i usluge nakon prodaje. Očekuje se da će se mnogi kupci držati dobro etabliranih marki", objašnjava Buzelis.
Dizelski automobili dugo su dominirali zapadnoeuropskim tržištem, ali njihova se dominacija polako bliži kraju. Kupci se sve više okreću hibridima i benzinskim automobilima, dok stroži propisi o emisijama štetnih plinova potiskuju dizelska vozila s tržišta. Smanjenje proizvodnje novih dizelskih automobila u Zapadnoj Europi utječe na isporuke rabljenih dizelaša u Istočnu Europu. Zbog ove ograničene ponude, za dizelskim automobilima starima između jedne i pet godina vjerojatno će u Istočnoj Europi i dalje biti velika potražnja. To će znatno usporiti njihovo smanjenje vrijednosti, što također znači da će se kupci suočiti s višim cijenama nego što su očekivali. Bitno je znati i da je Europska unija ove godine za (nove) automobile smanjila dopuštenu razinu emisije CO₂ sa 116 grama po kilometru na 94 grama. Ako proizvođači ne ispune ovaj zahtjev, suočit će se s ogromnim kaznama za svako prodano vozilo. "Dok EU pooštrava propise o emisijama, veliki proizvođači se bore za opstanak. Kupci nerado prelaze na električna vozila, a rastuća popularnost kineskih automobilskih marki predstavlja još jednu prijetnju", kaže Buzelis.
Slaba prodaja električnih vozila i nepovjerenje potrošača predstavljaju probleme za cijelo tržište automobila. Austrija, Bugarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Češka i Italija već su izrazile zabrinutost zbog pooštravanja propisa o emisijama, tražeći od EU da ih odgodi, tvrdeći da će kazne naštetiti i proizvođačima i nacionalnim gospodarstvima. „Europski proizvođači automobila prisiljeni su nuditi vozila sa slabom potražnjom. Osim toga, novi automobili postaju sve skuplji, što prirodno usporava prodaju i ugrožava neuspješne pokušaje proizvođača da zadrže radnu snagu. Industrija očajnički treba razvoj kako bi se izbjegla kriza koja se čini neizbježnom. Europa mora djelovati odmah ili se suočiti s posljedicama strogih propisa i samo gledati kako konkurencija iz Kine baca sjenu na industriju na kontinentu“, navodi stručnjak za tržište rabljenih automobila.
