Nakon što je Australija početkom prosinca uvela zabranu korištenja društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina, diljem Europe razmatraju se slična ograničenja. Mladi Australci više ne mogu imati račune na društvenim mrežama, a ako se otkrije da platforme krše zakon prihvaćanjem računa koje pokušavaju otvoriti mlađi od 16 godina, mogu se suočiti s visokim kaznama, u nekim slučajevima i do 50 milijuna australskih dolara, što je oko 28 milijuna eura.
Prema pisanju Euronewsa, skandinavske zemlje mogle bi biti među prvima u Europi koje će se poslužiti sličnom metodom. U studenome je danska vlada objavila da je postignut dogovor sa svim političkim strankama o zabrani pristupa određenim društvenim mrežama djeci mlađoj od 15 godina. Ministrica za digitalna pitanja Caroline Stage rekla je da bi izrada zakonodavnog okvira mogla potrajati nekoliko mjeseci, a Danska će razviti aplikaciju za provjeru dobi kako bi uspješno primijenila ovu mjeru.
Slično se razmišlja i u Francuskoj. Ministrica za digitalna pitanja Anne Le Hénanff izjavila je kako njezin odjel planira u prvim mjesecima 2026. predstaviti prijedlog zakona koji će ograničiti pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 15 godina. Preporuke francuske parlamentarne komisije uključuju zabranu društvenih mreža za djecu do 15. godine i digitalni policijski sat za mlađe od 18 godina. Španjolski pak zakonodavci razmatraju zakon prema kojem djeca mlađa od 16 godina neće smjeti pristupati društvenim mrežama, forumima ili platformama koje koriste generativnu umjetnu inteligenciju, osim uz izričitu suglasnost roditelja.
U svibnju prošle godine talijanski parlament predstavio je sličan prijedlog zakona, koji uključuje legislativni okvir za ograničavanje "kidfluencera" na društvenim mrežama i teži tomu da platforme provjeravaju dob koristeći se digitalnim identitetom. Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis izjavio je u rujnu na sjednici Opće skupštine UN-a da razmatra zabranu društvenih mreža sličnu australskomu modelu. Grčka je već zabranila korištenje pametnih telefona u učionicama, a roditeljima je omogućeno postavljanje roditeljskih kontrola na mobilne uređaje. Njemački parlament istražuje mogućnost uvođenja sličnih zabrana. Europska unija godinama se smatra jednim od najstrožih regulatora tehnoloških kompanija, a u rujnu je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala države članice da obrate pozornost na nove zakone.
"Čvrsto vjerujem da bi roditelji, a ne algoritmi, trebali odgajati našu djecu", poručila je u govoru o stanju Unije, dodavši kako je Australija pionir u ograničavanju društvenih mreža. Najavila je i osnivanje stručne skupine koja bi do kraja godine trebala predložiti kako bi EU trebala reagirati. Zastupnici u Francuskoj, Španjolskoj i Rumunjskoj već su iznijeli ideju da se slijedi australski primjer. Umjesto potpune zabrane društvenih mreža za djecu, Velika Britanija pak koristi postojeće zakone o zaštiti privatnosti kako bi ograničila pristup štetnom sadržaju. U srpnju je usvojen zakon koji zahtijeva da korisnici dokažu da su stariji od 18 godina kako bi pristupili internetskom sadržaju koji se smatra potencijalno štetnim.
Najstrože restrikcije, na drugoj strani svijeta, ima Kina. Mnoge zapadne platforme poput Facebooka, Instagrama i Snapchata ondje su blokirane. Ipak, zemlja ima brojne domaće društvene mreže, uključujući Douyin, kinesku verziju TikToka, na kojima vlasti strogo ograničavaju vrijeme koje djeca smiju provoditi online. Još 2021. Peking je ograničio vrijeme igranja videoigara za djecu na tri sata tjedno; od 20 do 21 sat petkom, subotom i nedjeljom.
Prije dvije godine predložena su dodatna ograničenja prema kojima bi djeca mlađa od osam godina smjela koristiti pametne telefone najviše 40 minuta dnevno, dok bi se granica postupno povećavala, do dva sata dnevno za mlade od 16 do 18 godina. U SAD-u Zakon o zaštiti privatnosti djece na internetu (COPPA) zabranjuje tvrtkama prikupljanje osobnih podataka djece mlađe od 13 godina. Ipak, uvođenje opće zabrane društvenih mreža za djecu u SAD-u bilo bi teško provedivo, dijelom zato što savezne države imaju vlastite propise. Neke su države pokušale ograničiti korištenje društvenih mreža, no te su inicijative završile na sudovima zbog pitanja slobode govora.
