Može li visoka procijepljenost zaustaviti pandemiju koronavirusa po načelu kolektivnog imuniteta ili ne?
To je pitanje oko kojeg se lome koplja između velike većine medicinske i znanstvene zajednice, vlasti koje pokušavaju privoljeti svoje građane na cijepljenje i svih onih koji vjeruju da je cjepivo najučinkovitije oružje koje imamo protiv pandemije s jedne strane, te onih koji, uglavnom iz iracionalnih razloga, proglašavaju cjepiva beskorisnima i/ili opasnima s druge strane.
Naravno, o odgovoru ovisi i strategija cijepljenja - treba li na razne načine poticati, pa i tjerati ljude da se cijepe kako bi se postigao željeni kolektivni imunitet, za koji i dalje nije jasno na kojem postotku se doseže, ili je pritisak na opću populaciju da se cijepi kontraproduktivan jer je, po ovom stajalištu, dovoljno cijepiti stare i kronično bolesne te tako zaštititi najugroženije skupine.
I dok je ta dilema još donedavno bila pretežno u domeni spekulacije, sad je već dovoljno zemalja, i u Europi i diljem svijeta, koje su postigle dovoljno visoku procijepljenost da možemo izvući određene zaključke.
Da bismo to napravili, naravno, moramo sagledati epidemiološku situaciju u tim zemljama i usporediti je s onim najgore procijepljenima. Ograničimo se, ovom prilikom, na Europu, u kojoj imamo većinu najbolje procijepljenih zemalja na svijetu i sasvim dovoljno onih s druge strane spektra.
Stoga je Index uzeo devet najbolje procijepljenih zemalja u Europi, koje sve imaju najmanje 70% ukupne populacije koja se cijepila - dakle, uključujući i djecu mlađu od 12 godina, za koju u većini europskih zemalja cijepljenje, barem zasad, nije odobreno - i devet najslabije procijepljenih, uključujući Hrvatsku, koje sve imaju manje od 50% procijepljenosti. Gledali su postotak potpuno cijepljenih, dakle onih koji su primili barem dvije doze cjepiva (ili jednu, u slučaju cjepiva Johnson & Johnson koje ne dolazi u dvije doze).
Hrvatska ima 50% cijepljenih barem jednom dozom, ali manje od 46% s dvije doze
Pri tome su se vodili podacima sa specijalizirane stranice Our World in Data (OWD), nastale kao suradnja istraživača sa sveučilišta Oxford i neprofitne organizacije Global Change Data Lab, koja se u posljednjih godinu i pol profilirala kao jedan od najboljih globalnih izvora podataka o pandemiji koronavirusa.
Svi su podaci u nastavku uzeti s petkom, 12. studenog kao referentnim datumom, osim u rijetkim slučajevima gdje su najnoviji podaci na OWD-u bili nešto starijeg datuma. To se, međutim, ne odnosi na brojeve umrlih i zaraženih, koji su svakodnevno ažurirani na OWD-u.
Također, kako bi Index izbjegao zabunu, vrijedi naglasiti da je postotak ukupne populacije Hrvatske koji je cijepljen barem jednom dozom zaista prešao 50%. Međutim, postotak cijepljenih s obje doze (ili jednom, u slučaju Johnson&Johnsona) i dalje je manji od 46%, kao što se vidi i prema podacia koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo od subote, 13. studenog.
Također, prema HZJZ-u, udio odraslog stanovništva sa završenim cijepljenjem iznosi 54.9%, a udio odraslog stanovništva cijepljenog s barem jednom dozom iznosi 60.1%.
Više pročitajte OVDJE.
