Stranica Meteo Adriatic objavila je u srijedu na svom Facebooku grafikon prema kojem se Hrvatska zagrijava čak tri puta brže od svjetskog prosjeka.

Naime, podaci pokazuju da se naša zemlja od 1980-ih do danas u prosjeku po desetljeću zagrijavala 0,369°C, dok se svijet zagrijavao 0,132 °C po desetljeću.

Vlasnik Meteo Adriatica prognostičar Ivan Toman za Index je objasnio da su podaci koji pokazuju globalnu anomaliju temperature satelitski vremenski niz temperature donje troposfere UAH.

„Podaci za anomaliju temperature u Hrvatskoj dolaze od agencije National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA), a srednja su vrijednost anomalije 50 gradova u Hrvatskoj, a podaci su dobiveni reanalizom klime pomoću WRF-ARW numeričkog modela u našem projektu Climate Research Database“, kaže Toman.

„Grafikon pokriva razdoblje od 1.1.1979. do 1.1.2020., a iznesene brojke odnose se na cijelo 42-godišnje razdoblje. Što se tiče varijabilnosti, iz grafa je vidljivo da je u Hrvatskoj varijabilnost od godine do godine mnogo veća nego globalno, no razlog tome je činjenica da je riječ o mnogo manjem području pa je i efekt usrednjavanja mnogo manje izražen nego globalno. Podaci s postaja ulaze u modele koji su korišteni za ovaj grafikon. No oni uključuju još mnoštvo drugih podataka. Primjerice, najveći utjecaj imaju satelitska mjerenja temperatura, a tu su i visinska mjerenja sondi itd. Time su ti podaci sveobuhvatniji, mada ne precizniji, od podataka koji se prikupljaju na pojedinačnim meteorološkim postajama diljem Hrvatske jer postaje ne pokrivaju najveći dio površina tla i oceana“, objasnio je.



Svijet se ne zagrijava jednako brzo

Poznato je da se ne zagrijava cijeli svijet jednako. Sjeverni pol zagrijava se dvostruko brže od ostatka svijeta zbog povratne sprege – bijele površine pod ledom koje reflektiraju sunčevo zračenje se smanjuju, a tamne površine mora koje ga upijaju se povećavaju, zbog čega se to područje brže zagrijava i tako ukrug. Osim toga, sjeverna hemisfera grije se brže od južne jer je udio kopna na njoj veći u odnosu na oceane, a kopno se grije brže od oceana. Konačno, poznato je da su zemlje Mediterana vruća točka klimatskih promjena (grafika dolje).

Mogući razlozi brzog zagrijavanja

Pitali smo Tomana koji bi mogli biti razlozi tako brzom zagrijavanju Hrvatske.

„Za sada nemam gotovu analizu svih relevantnih parametara, trebat će mi još mjesec ili dva, pa ne mogu dati konkretan odgovor o mogućim razlozima, no na razini špekulacije mogu pretpostaviti da je problem u promjenama u regionalnom režimu atmosferskih strujanja preko našeg područja – u posljednje vrijeme imamo više pritjecanja tople zračne mase iz okolice nego ranije. Prevedeno, to bi značilo da imamo više južnih strujanja koja donose topliji zrak, čime se u našim krajevima diže temperatura“, kaže Toman.

Ističe da dosadašnji trend ipak ne znači nužno da će se Hrvatska nastaviti zagrijavati skoro tri puta brže od ostatka svijeta, premda smatra da to nije nemoguće.

DHMZ će uskoro izaći s analizama za 2019.

Od meteorologa iz hrvatskih udruga doznali smo da su prosječne temperature na čak 12 meteoroloških postaja DHMZ-a, uključujući i Grič u Zagrebu, u 2019. bile rekordne.

Zamolili smo meteorologe i klimatologe DHMZ-a da nam komentiraju ove podatke, no rekli su nam da će analizu godine objaviti tek kroz koji tjedan. Prije toga će, uobičajeno, izići s analizom prosinca koji je, po svemu sudeći, bio iznimno topao.

Drugim riječima, trebamo se ipak strpjeti s konačnim zaključcima dok ne dobijemo podatke sa svih naših postaja te analize i konačna tumačenja naših klimatologa.


Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime